U RTL Direktu gostovala je bivša kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.
Zašto se niste javili na javni poziv i olakšali život i premijeru i predsjedniku i sad bi već bili Predsjednica Vrhovnog suda i sve bi bilo super i sve bi bilo dobro kako aludira predsjednik vlade...
Ja se jesam javila na drugi poziv, stupila sam u skladu s pravilima..Nisam se bila dužna javiti na prvi. Pristala sam na prijedlog predsjednika koji je Ustavom ovlašten. Moj pristanak nije nezakonita radnja, ne zna se koji sam zakon prekršila. Ni to nije billo objašnjeno koja je to protuustavna radnja. Nijedan ozbiljni kandidat neće se javiti na poziv. Prema tome moj pristanak nije nezakonit, okrivljujem se za radnje predsjednika države. Osobito kada se radi o kandidatu na postupku koji je objekt i ne može utjecati ni na koga.
Što sada? Trebaju li se dogovoriti premijer i predsjednik, ili ide javni poziv?
Perpetuirajući javni poziv je nespojiv s procedurom i ovlašću predsjednika državnog suda. Ustavni je presudio, ali se ne može ostvariti izbor, cijela procedura traje 3 mjeseca, poziv traje jedan mjesec, prema tome pokazuje se da odluka dovodi do reizbora novog predsjednika.
Rekli ste da ako ne dođe do novog predsjednika za mjesec dana da ulazimo u Ustavnu krizu?
Stalno se zaboravljaju poglavarstva, vlast i vrh sudbene vlasti. Predsjednik vrhovnog suda nije samo to, on je poglavar sudbene vlasti. Imamo 3 grane vlasti jedna je sudbena i tamo je demokratskim legimitimetom, to je delegirani predsjednik, predsjednici države imaju legimitet i imaju volju naroda koju su dobili i ovlast, imaju pravo izabrati predsjednika Vrhovnog suda. Štićena je osoba, ima nadzor, pravo na davanje upita svim predsjednicima sudovima, nadziranje svih postupaka, vođenje pojedinih predmeta. Odgovoran je za edukaciju, objavu sudskih odluka…
Vi te u otvorenom pismu koje ste nedavno uputili javnosti demantirali sve optužbe. Ali ste rekli da Hrvatska zbog ovoga za mjesec dana ne dobije predsjednika Vrhovnog suda, ulazi u Ustavnu krizu.
Mislim da ste stalno minorizira poglavar sudske vlasti. Druge
dvije vlasti i vrh sudbene vlasti omalovažavaju ovlasti koje ima
predsjednik Vrhovnog suda. Nije točno da je on samo predsjednik
Vrhovnog suda, on je poglavar sudbene vlasti. Imamo tri grane
vlasti. Jedna od njih je sudbena. Na njemom čelu je osoba s
demokratskim legitimitetom, bez obzira što to nije izvorni
legitimitet, nego posredni, zastupnici i predsjednik svojim
legitimitetom imaju pravo tumačiti volju hrvatskog
naroda i oni biraju predsjednika Vrhovnog suda. To je štićena
osoba. Ima ogromne ovlasti u odnosu na sudstvo. Ima mogućnost
davanja uput svim predsjednicima suda i mogućnost nazora svih
sudskih postupaka. Odgovoran je za stručnu edukaciju i objavu
sudskih odluka.
Može li on to sve i bez demokratskog legitimiteta?Je li g. Mrčela koji će biti v.d. predsjednik Vrhovnog suda, može li on to raditi? Premijer tvrdi da se ništa neće promijeniti.
Prema zakonu je nedvojbeno da je on postavljen godišnjim rasporedom poslova. To je interni akt. Ali postoji Ustav koji kaže kako se bira predsjednika Ustavnog suda i taj čin uključuje demokratski izbor. Upravljanje u odnosu na cjelokupnu sudsku vlast od strane osobe koja je postavljena internim aktom nije u skladu s Ustavom.
Do kad može potrajati takva situacija? Mrčela kojem mandat traje do kraja godine je rekao da će se on možda autoimenovati za dalje?
Mislim da se tu ne razlikuje predsjednik Vrhovnog suda od predsjednika bilo kojeg drugog suda. Zamjenik se postavlja internim aktom i u slučaju da je predsjednik razrješen dužnosti zamijenit će ga, ali predsjednik Vrhovnog suda to je posebna ustavna kategorija i mora mora imati demokratski legitimitet. Na ovaj način izlazi iz demokratskog sustava. Ne spominje se da je Ustavni sud u svojoj odluci rekao da se ponovni poziv mora provesti u danom roku do prestanka mandata sadašnjeg predsjednika. To se očito neće dogoditi. Javni poziv onemogućava da predsjednik države predloži predsjednika Vrhovnog suda, a da ga Sabor izabere.
Jesmo li u Ustavnoj krizi?
To je nedostatak legitimiteta i neustavno postavljanje.
Rekli ste da sada imamo korporativni sustav. Hoće li doći
do toga da g. Marčela sam sebe imenuje?
Nadam se da se to neće dogoditi. U trećem pozivu, nadam se, će se zaista izabrati predsjednik Vrhovnog suda i da će građani dobiti poglavar sudbene vlasti. Ako ste to ne dogodi, to je vrlo problematično jer će se maknuti zadnja poluga utjecaja građana na sudsku vlast. U demokraciji građani moraju utjecati na svaku granu vlasti. Sudstvo je neovisno od ostalih grana vlasti, ali ima odgovornost. Ako ne bude bila postavljena osoba koja je odgovorna za cijeli sustav , to se predviđa. Funkcija predsjednika Vrhovnog suda, radi se o osobi koja ima politički mandat. Ta osoba odgovara za stanje sudbene vlasti. Podnosi parlametnu izvješće. Trebao bi se reizabrat s obzirom na rad u proteklom razdoblju.
Četiri mjeseca je prošlo otkako ste javno spomenuti kao
kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Jel vas u tom
periodu više razočarala politika ili pravosuđe?
Sudstvo više. Neistinite tvrdnje od mojih kolega sudaca to je
bilo neprimjereno. Sudstvo se smatra etičnijim dijelom vlasti
nego političari. Ali i politika se okrenula u ta 4 mjeseca oko
moje
stručnosti.
Što mislite, zašto ste izazvali toliko otpora?
Treba raditit razliku između kritike riječi predsjednika države i moje stručnosti. U zadnjem dijelu postoji niz primjedbi koje su meni rečene i kritika koje nisu imale nikakve osnove niti u pravu niti u mojim radnjama niti u mom programu. Konstituirale su se stvari koje su bile neistinite. Ali rečeno je i dosta toga što je važno i što se zaboravilo.
Niste požalili?
Nisam, ni u kom slučaju.
