Na upit kako komentira porast oboljelih od koronavirusa u svijetu i u Hrvatskoj, akademik Miroslav Radman izjavio je da u Hrvatskoj kao i u većini zemalja u svijetu godišnje umre oko jedan posto populacije, jednako koliko se i rodi. Na to je žestoko reagirao akademik Ivan Đikić, piše Slobodna Dalmacija.
Krivi brojevi
''COVID virus se ne smije ignorirati, niti omalovažavati. To smo naučili na primjeru mnogih zemalja svijeta, posebno najbogatije i najnaprednije zemlje svijeta, SAD-a. Oni su unutar devet mjeseci imali preko 210.000 mrtvih (više nego u bilo kojem ratu ili nepogodi u zadnjih 100 godina) i preko 7 milijuna oboljelih. Jedna petina tvrtki je zatvorena, a 30 milijuna ljudi je izgubilo posao.
Znanstveno su neutemeljene usporedbe krivih brojeva koji za javnost žele umanjiti opasnost ovog virusa jer će samo dovesti do više štete i širenja virusa, a time i utjecaja na gospodarstvo, zdravstveni sustav i smrtnost.
Pravilnim ponašanjem, novim lijekovima, boljim testiranjima i primjerenim mjerama i bez kompletnih karantena, možemo kontrolirati ovaj virus do dolaska cijepljenja i tako osigurati zdravlje, školovanje i gospodarstvo. Pri tome možemo slijediti primjere Novog Zelanda, Južne Koreje, Njemačke i brojnih drugih zemalja'', priopćio je Đikić.
''Nije mi poznat niti jedan znanstveni rad da postoji miješanje dva različita COVID virusa iz raznih zemalja koji mogu objasniti razlike u kliničkim slikama kod oboljelih. Činjenice su da se SARS-CoV-2 nije značajno promijenio mutacijama tj. nije oslabio tijekom ljeta niti je mutirao i postao opasniji sada u jesen. Virus je stoga funkcionalno isti ali se mijenja okolina, koncentracija virusa. Postoje razlike kod pojedinaca genetske, komorbiditeti, dob a posebno imunološki odgovor osoba koje dodu u kontakt s virusima'', objasnio je Đikić.
COVID i AIDS različiti
Radman je napomenuo i kako se znanstveni svijet već 40 godina bori s AIDS-om i još nije došao princip cjepiva da se potakne sinteza jednog antitijela koji će efikasno neutralizirati virus.
''Cjepivo stvori jedan tip antitijela, a ne drugi, i kad se to promaši - onda se promašilo. Dakle, treba ići na strategije koje nisu bazirane na vakcini nego - kao u slučaju side - na dva-tri različita lijeka koji otruju život virusu, ali ne kao antitijela, nego naprosto na dva tri mjesta dobro kemijski mu truju život i onda virus postane impotentan, nije više efikasan kao virus, a to je već dovoljno'', objasnio je Radman svoje stajalište.
Đikić je i to prokomentirao.
''Važno je naglasiti da su COVID i AIDS različite bolesti i da su SARS-CoV2 i HIV različiti virusi. Za gripu i COVID uspješnija su cjepiva i vjerojatnije je da ćemo dobiti prije uspješno i djelotvorno cjepivo nego ciljane lijekove jer za njih trebamo puno duže vrijeme. Za stvaranje različitih cjepiva novih tehnologijama bilo je potrebno samo 42 dana odnosno par mjeseci prije nego se počelo s kliničkim ispitivanjima. U slučaju novih ciljanih lijekova protiv COVID virusa potrebno je značajno duže vrijeme prije nego se može početi s kliničkim ispitivanjima'', zaključio je Đikić.
