Na konferenciji za novinare o peticiji "Stop plagiranju u Hrvatskoj" gostovao je hrvatski znanstvenik i profesor sa Goethe Universitäta u Frankfurtu u Njemačkoj, Ivan Đikić.
Naime, hrvatski znanstvenici, čak njih 18, među kojima je i Đikić, pokrenuli su peticiju "Stop plagiranju u Hrvatskoj" jer smatraju kako je plagiranje štetan primjer nepoštenog i nečasnog djelovanja. Peticija je trajala mjesec dana, a u tom peridou prikupljeno je 11 410 potpisa.
Znanstvenici zahtjevaju od Vlade i Sabora da se u Etički kodeks Sabora Republike Hrvatske, kao i u već postojeći Etički kodeks državnih službenika unesu ordredbe prema kojima plagtiranje koje su počinili javni dužnosnici, a koje su utvrdila nadležna etička tijela, predstavlja tešku povredu etičnosti. S obzirom da im iz Sabora nisu dva mjeseca odgovorili kada, pa tako ni sad kad ih mogu primiti, pa su odlučili sazvati pressicu.
"Plagiranje je slično krivotvorenju novčanica. Radi se o narušavanju temeljnih vrijednosti. Najvažnija dimenzija u ovom svemu je ona etička, osobito u sustavu obrazovanja. To je suštinska poruka našoj djeci, našim đacima, studentima. Etička dimenzija je iznad svih imuniteta, autonomija", rekao je na konferenciji Damir Bakić, profesor i znanstvenik Sveučilišta u Zagrebu.
Ivan Đikić na konferenciji je rekao kako je plagiranje rak rana našeg društva. "Plagiranje nije samo problem Republici Hrvatskoj, ima ga u SAD-u, Mađarskoj, Austriji. Hrvatska ima najgoru statistiku plagijatora, i to na Ustavnom sudu, Saboru i Vladi. Nema razlike kod plagijatora je li plagirao samo jednu stranicu ili cijelu knjigu.
U Njemačkoj dva ministra zbog moralne odgovornosti podnijela ostavku nakon sto je u njihovim radovima pronađen plagijat. U 10 godina izgubljeno je 17% populacije učenika u školama. Natalitet i iseljenje su problemi.
Na drugim Sveučilištima postoje ombudsmani koji imaju najvažniju ulogu. U inozemstvu ti Odbori rade tajno. Nitko ne zna tko je prijavio. Istrage traju do godinu dana i ne smiji biti pod nikakvim pritiskom. U Splitu je etički odbor bio formiran ad hoc i nije uopće raspravljao prijavu koja je podnesena protiv Barišića, samo je odbačena kao neosnovana", rekao je Đikić.
Vesnica Garašić, docentica i znanstvenica Sveučilišta u Zagrebu koja je sedam i pol godina radila u Etičkom Savjetu, tvrdi kako u znanstvenim institutima, fakultetima i sveučilištima postoje etička tijela, no da ne postoji dovoljno odlučnosti da se napravi neko tijelo koje bi samo odlučivalo o tom.
"Procesi na etičkim odborima kod nas znaju trajati do 3 godine, vani do 1 godine. Problem se multiplicira kad postoji prijava protiv visokopozicionirane osobe u akademskoj zajednici", tvrdi Garašić.
Znanstvenici na konferenciji su poručili kako zahtjevaju hitno donošenje Zakona o Etičkim standardima. Đikić je na konferenciji komentirao i premijera Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako je on "proeuropski političar i nadam se da će se tako i ponašati i uvesti proeuropske standarde, a ne držati leđa dokazanom plagijatoru".
Osvrnuo se i na svoje riječi o napuštanju profesorske pozicije u Splitu. "Dok god bude rektor lagao ja se ne vraćam. Ja sam puno energije uložio, nisam uzeo kune, podnio sam ostavku, ali nisam dobio službeno rješenje s Medicinskog fakulteta u Splitu.
Ne znam zašto ne nazove i kaže 'Žao mi je'. Druga osoba zbog koje sam odlučio se povući je premijer Plenković koji je rekao da sam eksternalizirani savjetnik oporbe. On je rekao da je to za njega gotov slučaj. Onda je rekao da je slobodna zemlja da mogu raditi u inozemstvu. Poruka da možemo otići u inozemstvo ako se ne slažemo s političarima je katastrofalna, to je poruka svima", rekao je Đikić.
