Zastupnik HDZ-a i predsjednik Odbora za ratne veterane Josip Đakić (HDZ) u petak je u saborskoj raspravi o novom kalendaru blagdana i spomendana rekao kako želi da se on donese konsenzusom.
"Želio bih i volio da možemo konsenzusom donijeti kalendar i zajedno jedan drugome čestitati Dan državnosti, zajedno proslaviti sve spomendane i blagdane", kazao je Đakić.
Saborski Odbor za ratne veterane, kojemu je Đakić na čelu, povukao je u petak svih pet amandmana koje je podnio na Vladin zakonski prijedlog o blagdanima, dakle i onaj po kojem bi državni praznik Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, postao spomendan i radni dan.
"Kad već postoji 9. svibnja Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, zašto taj dan kao spomendan ne bi bio i Dan antifašističke borbe ili da se preseli 22. lipnja kao spomendan? To su bile rasprave koje smo stavili u prijedlog, a prijedlozi su uvijek demokratsko načelo koji mogu biti prihvaćeni ili ne. Povukli smo ih nakon konzultacija u Klubu kada smo došli do toga da ne treba stavljati teret na ovo što je svetinja, a to je 30. svibnja", pojasnio je Đakić.
Tijekom cjelodnevne saborske rasprave na Vladin prijedlog kalendara blagdana i spomendana podneseno je niz amandmana.
HDZ je predložio dva amandmana. Jednim se definiraju blagdani i neradni dani, što će omogućiti da se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata ne definira kao blagdan nego kao neradni dan. Drugim amandmanom predlaže se da spomendan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države postane dan pripojenja Međimurja s Hrvatskom.
Klub SDP-a podnio je, među ostalim, amandman da se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava kao spomendan, a ne blagdan, ali da ostane neradni dan.
U Klubu SDP-a smatraju da se treba uvesti još jedan spomendan - 22. travnja kada bi se obilježavao Dan sjećanja na žrtve Jasenovca. Predlažu i izmjenu imena spomendana odnosno da Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost ubuduće bude Dan spomena na žrtve zločina počinjenih neposredno nakon završetka II. svjetskog rata u Europi. Traže i da prijedlog kalendara blagdana bude raspravljen u u dva saborska čitanja, a ne po hitnom postupku.
Čelnik SDP-a Davor Bernardić uputio je u proceduru prijedlog da se umjesto Dana državnosti slavi Dan Republike Hrvatske čime bi se, smatra, izbjegla nepotrebna rasprava o tome otkad datira hrvatska državnost.
SDP-ov Joško Klisović predložio je da se Dan državnosti obilježava 7. lipnja pod obrazloženjem da hrvatska državnost nije počela 30. svibnja 1990. nego 879. godine kada je papa Ivan VIII. poslao pismo knezu Branimiru, što je prvi dokumentirani dokaz hrvatskog državnog suvereniteta.
Arsen Bauk (SDP) predložio je da 8. listopada kao Dan neovisnosti ostane praznik, a da se 25. lipnja nazove Danom proglašenja suverene i samostalne RH.
Da Dan neovisnosti ostane praznik, predlaže i Darinko Kosor (HSLS).
Klub GLAS-a amandmanom predlaže da se kao praznik obilježava 1. srpnja, dan kada je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju i to kao Dan europske Hrvatske.
Klub HSS-a i Demokrata predlaže amandmanom uvođenje novog spomendana 20. lipnja kao Dana sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve koji bi se obilježavao na nacionalnoj razini.
Klub Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Željka Glasnovića i Zlatka Hasanbegovića amandmanom predlaže ukidanje praznika 22. lipnja, odnosno Dana antifašističke borbe.
Nezavisni Tomislav Panenić podnio je čak 11 amandmana kojima predlaže obilježavanje Dana sjećanja na žrtve raznih mjesta čime želi upozoriti na potrebu istoznačnog obilježavanja svih mjesta stradanja u Domovinskom ratu. Jednim amandmanom predlaže i da svaka nedjelja bude blagdan.
Mirando Mrsić (Demokrati) amandmanom predlaže novi spomendan - 3. siječnja koji bi se obilježavao kao Dan demokratskog pluralizma u Hrvatskoj.