U prvoj polovici 20. stoljeća ovdje je bio najpoznatiji riječki bordel. Iako je sada ovdje restoran, unutra još uvijek postoji cjenik iz tog vremena.
Za talijanske je vojnike usluga bila jeftinija, jer oni su bili najvjernije mušterije. Domaći su ljudi svoje potrebe zadovoljavali malo dalje.
"Di će tebe netko vidjeti, znaš, to se ne radi. U Jugi su, to ako je išao netko je išao u Genovu, nećeš to radit odmah u Trstu. Dolaze svi ti brodovi, puno je mornara. To su ljudi sa svojim napastima i strastima, sa svojim navikama. Oni znaju kad dođu u luku da jedna poštena luka mora imat bordel. Da u normalnoj luci on plati uslugu i ode. Jede, pije i kako se već kaže", rekao je povjesničar Saša Dimitrović.
Riječki antikvarijat izvor je svih tajni grada, a desetljećima ih istražuju Tomo i Saša. Iz 1904. je ova razglednica, s detaljnom kartom i uputstvima izvjesnom doktoru Adolfu iz Senja, kako doći do riječkog bordela La Grotta.
"Iz nje saznajemo da šesnaestogodišnja Ella, Tepani i Melanie su tamo, šesnaestogodišnje, dakle, djevojke i da je ulaz dvije krune. Boca pive stoji samo 80 filira, sobe su prostrane, čekaonice imaju glazbu, a kondome preporučljivo ponijeti sa sobom", kaže Dimitrović.
Bordeli su bili na desetak lokacija.
"Ima jedna zgoda kad je jedan rekao, bio je dijete, pa su ga častili pa je počašćen jer ja kao muškarčić. Jedan Fiuman mi je pričao kako je znao vidjeti djevojke koje tamo rade, on je dijete bio, on je vidio, Madam je njih izvodila na nekakvom nježnom lančiću", kaže Dimitrović.
Sobe u bordelima često su imale i rupe u zidu, a gledanje kroz njih se isto naplaćivalo. Tako je bilo prije 100 godina, a prije 200 ipak strože. Bludnice, kako su ih zvali, protjerivane su na Trsat, čiji se župnik tada žalio kapetanu da postaju mala Venecija, misleći na onu dekadentnu Veneciju iz doba Casanove. Riječki gradski vijećnik smatra da bi najstariji zanat trebalo legalizirati.
"Ne vidim što bismo mi tu bili veći katolici od pape, jer za tim nema nikakve potrebe i nitko to ne traži. I ono što je po meni ustvari najvažnije jeste da to ozbiljno doprinosi educiranju mladih, njihovom opredjeljenju za liberarno a ne konzervativno društvo", smatra Nikola Ivaniš.
Legalizacija? Zašto ne, kaže par naših sugovornika s korza.
"Mislim da ne bi bilo loše, čisto zbog kontrole, čisto zbog sanitarnih, higijenskih razloga, medicinskih", rekla je Riječanka Vesna Babić Štimac.
"Živimo u Nizozemskoj, tamo je prostitucija legalizirana i bez problema, zapravo. Što ilegalnije, to su veću problemi", smatra Riječanin Zdenko Bebek.
Prostitutke su se u Rijeci po ulicama viđale i u novije vrijeme. Kao gimnazijalac Nikola Ivaniš prolazio je pored barova i striptiz klubova u kojima je cvjetala.
"Imali ste Barba Rudu vezanog na obali, pravi bar. Imali ste u palači Jadrolinije, samo s Trga, sa strane današnjeg Jadranskog trga imali ste Kluba pomoraca, imali ste u kinu Partizan tadašnjem unutra dole ispod Plavi Jadran. Najčuveniji ustvari riječki bar. Ništa tu nije bilo čudno ništa sablažnjivo, nitko od toga nije radio nikakva čuda", kaže Ivaniš.
Nakon Plavog Jadrana ovdje je bio bar Europa, namjena je bila ista. S njegovim zatvaranjem u Rijeci je nestalo i prostitucije. Ili ipak nije. Ovo su sve žene iz Rijeke koje putem interneta nude svoje usluge. Seks se više ne kupuje u bordelima i barovima, do njega se dolazi putem nekoliko klikova.
