Brojne zakulisne diplomatske igre odvijale su se u nastojanju Zagreba da uvrsti pet uvjeta Srbiji za otvaranje poglavlja 23 i 24., a u bici su se našli ministar vanjskih poslova Miro Kovač, njemačka kancelarka Angela Merkel, povjerenik za proširenje Johannes Hahn, te nizozemski, njemački, belgijski i slovački šefovi diplomacije, piše Jutarnji list.
Hrvatska je tražila da se usvoji ne samo formulacija po kojoj se Srbija obvezuje "na dobrosusjedsku suradnju u postupanju s ratnim zločinima izbjegavanjem sukoba nadležnosti i osiguravanjem da ratni zločini budu procesuirani bez diskriminacije”, nego i rečenica da "sva otvorena pitanja u tom pogledu moraju biti u potpunosti riješena". No, Belgijanci i Nijemci time nisu bili sretni pa su zatražili da umjesto "riješeno" piše "adresirano". "Dakle, da o svemu treba razgovarati, što je nama bilo apsolutno neprihvatljivo", kaže dobro obaviješteni izvor iz vrha hrvatske diplomacije.
Što se događalo na večeri kod Hollandea?
Johannes Hahn, inače ne blagonaklon Hrvatskoj, 3. srpnja ipak je pristao na zahtjeve iz Zagreba, međutim tada se sve okrenulo. Kovač je tada otišao do Hahna, koji je bio u društvu prvog suradnika Angele Merkel. Tražio je da se dogovor poštuje te pitao zašto se sada sve mijenja i upozorio da time i dogovor propada. Prema riječima izvora iz hrvatskih diplomatskih krugova, razgovor je slušao merkeličin suradnik, a Hahn potvrdno odgovarao.
Na večeri kod Francoisa Hollandea govorili su, među ostalima, A. Merkel, F. Mogherini, austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz i Kovač. "Ovdje je hrvatski premijer Tihomir Orešković, blizu smo dogovora", rekao je tada Kovač i Hrvatskoj priskrbio aplauz. No, Merkel je potom upitala: "Kad će biti otvoreno poglavlje?". Odgovor je glasio: "Možda u srpnju". Taj dio sastanka različito je interpretiran, jer su to jedine dvije rečenice koje su izgovrene.
Rješenje pitanja s ulaskom Srbije u EU
Srpska strana, kažu hrvatski diplomati, očito je očekivala jači pritisak njemačke kancelarke na Zagreb, no pritiska na Zagreb nije bilo. "Iako Nijemci, a to znači i Angela Merkel, nisu uvijek bili sretni zbog naših zahtjeva, prije svega jer su htjeli da poglavlja sa Srbijom budu otvorena tijekom nizozemskog predsjedanja, do kraja lipnja, stvorena je potpuno kriva predodžba za javnost da su vršili pritisak na Hrvatsku. Nisu nas nikad pritiskali", tvrdi izvor Jutarnjeg.
Na Zrinjevcu smatraju kako su sada problemi iz prošlosti uneseni na europski kolosijek što je za njih uspjeh. "Nama je sada u interesu da Srbija što prije krene prema EU jer će time i problemi koje smo mi istaknuli morati biti riješeni", poručuju sa Zrinjevca navodeći kako je sve bila diplomatska igra, a ne, kako tvrde u Srbiji, pokušaj desne hrvatske Vlade da nepotrebno zaoštri odnose i zakomplicira put Srbiji prema.