Iz Državnog izbornog povjerenstva podsjetili su u ponedjeljak političke stranke i neovisne liste da na kandidacijskim listama za članove predstavničkih tijela općina, gradova i županija trebaju poštivati načelo ravnopravnosti spolova i uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca.
To trebaju raditi na način da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto, precizira DIP.
To konkretno znači da na kandidacijskoj listi koja ima sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, na listi s devet kandidata, četiri moraju biti žene, odnosno muškarci, na listama sa 13 i 15 kandidata, šest moraju biti žene odnosno muškarci, na listama koje imaju 19 i 21 kandidata, žena i muškaraca mora biti osam, odnosno devet, a na onima koje imaju 27 i 31 kandidata po 11 i 13 muškaraca i žena.
Liste s 37, 41 i 47 kandidata moraju imati po 15, 17 i 19 žena, odnosno muškaraca.
DIP podsjeća kako poštivanje načela uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena na listama ne utječe na pravovaljanost tih listi, dakle, ako i ne budu imale propisani broj žena, odnosno muškaraca, liste neće biti odbačene, ali njihovi će predlagatelji biti novčano kažnjeni.
Zakonom o ravnopravnosti spolova su propisane prekršajne kazne za političke stranke i neovisne liste koje ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, i to novčane kazne od 40.000 kuna za stranku, odnosno neovisnu listu na izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 20.000 kuna na izborima za članove općinskih vijeća, navodi DIP.
Utvrde li nadležna izborna povjerenstva u postupku kandidiranja da stranke i neovisne liste nisu poštivale načelo ravnopravnosti spolova odnosno vodili računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, o tome će obavijesti Državno odvjetništvo RH i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova.
U svibnju biramo manje vijećnika
Broj članova vijeća i skupština općina, gradova i županija koji će se birati 16. svibnja ovisi o broju stanovnika tih jedinica i kreće se od sedam za općine koje imaju do tisuću stanovnika do 47, koliko ih se bira u zagrebačku Gradsku skupštinu te Županijske skupštine koje imaju više od 300 tisuća stanovnika.
Na izborima 16. svibnja u vijeća i skupštine birat će se manji vijećnika nego prije četiri godine. Slijedom izmjena zakona koji se tiču lokalnih izbora, općine do tisuću stanovnika u vijeća će birati po sedam vijećnika, ranije su taj broj vijećnika birale općine koje imaju do 500 stanovnika, dok su devet vijećnika birale općine do tisuću stanovnika birale devet.
Županije s više od 300 tisuća stanovnika i Grad Zagreb u svoje će skupštine ovoga svibnja birati po 47 vijećnika, ranije su birale po 51.
Procjena je da će se novim pravilima broj članova lokalnih predstavničkih tijela smanjiti oko deset posto.
