Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor i predsjednik SDP-a Zoran Milanović izvijestili su na zajedničkoj konferenciji za novinare u Hrvatskome saboru u petak da su se dvije stranke složile i o tome, jedinom preostalom neriješenom pitanju vezanom uz ustavne promjene.
Broj biračkih mjesta u inozemstvu tako će se znatno smanjiti budući da su hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj na prošlim parlamentarnim izborima glasovali na čak 265 biračkih mjesta, od kojih u Bosni i Hercegovini na 124.
U toj će se državi za izbore u Hrvatskoj ubuduće glasovati isključivo u veleposlanstvu u Sarajevu te u konzulatima u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.
Jadranka Kosor rekla je kako je dogovor da će hrvatski državljani izvan Hrvatske glasovati za tri zastupnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na tragu interesa svih parlamentarnih stranaka budući da će donošenje ustavnih promjena do kraja ove sjednice Sabora u srpnju omogućiti donošenje drugih akata nužnih za završetak pregovora i ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Istaknula je da je postignuto rješenje nakon promišljanja, razgovora i konzultacija koji nisu bili ni jednostavni ni kratki.
Na pitanje kakvu reakciju očekuje od Hrvata u BiH, odgovorila je kako vjeruje da će tamošnji Hrvati biti zadovoljni činjenicom da im je omogućeno da glasuju za tri zastupnika u Saboru. Smatra da je Hrvatima u BiH, kao jednom od triju konstitutivnih naroda, i te kako u interesu da Hrvatska završi pregovore i postane članica Europske unije i da kao članica snažno podupire BiH, kao što to čini i sada.
'Prošlo je vrijeme humanitarnog odnosa spram BiH'
Zoran Milanović rekao je pak da razgovor dviju najvećih parlamentarnih stranaka "ni u jednom trenutku nije bio zamišljen tako da na kraju donese rješenje koje će bilo koga poniziti ili povrijediti ili dovesti u situaciju da se osjeća poraženim".
Ustvrdio je kako je riječ o razumnome i kompromisnom rješenju koje će uvesti red i ukloniti sve što je izazivalo nepovjerenje u proteklih deset godina i s kojim ćemo moći pristojno živjeti u sljedećih 10-15 godina i duže.
Na pitanje zašto je pristao na rješenje po kojemu se zastupnici dijaspore mogu izabrati sa znatno manjim brojem glasova od onoga koji je potreban zastupnicima koji se biraju u Hrvatskoj, odgovorio je da su i zastupnici izabrani u Hrvatskoj imali veći ili manji legitimitet kad je riječ o broju glasova.
Dodao je kako će SDP inzistirati da Hrvati u BiH budu partner Hrvatskoj te da je "prošlo vrijeme humanitarnoga i karitativnog odnosa prema njima".
Zoran Milanović smatra kako su sada širom otvorena vrata da se ustavne promjene privedu kraju. Dodao je da SDP još želi razgovarati o tomu da se u Ustav unese zabrana diskriminacije na osnovi spolne orijentacije, koja već postoji u organskome zakonu.
Zauzeo se i za brisanje ustavne odredbe po kojoj Sabor zakonom uređuje Ured predsjednika Republike jer, kako je rekao, ta odredba nikad nije poštovana, a smatra je i nelogičnom.
Istaknuo je da je SDP otvoren za razgovor te da bi se u njega trebao uključiti i predsjednik Republike.
Premijerka Kosor smatra pak da bi Sabor ipak trebao poštovati Ustav i donijeti zakon o Uredu predsjednika s čijim bi se sadržajem trebala složiti skupina u kojoj bi bili predstavnici vlade, oporbe i Ureda predsjednika.
Po njezinu mišljenu, zabrana diskriminacije na temelju spolne orijentacije dobro je riješena Zakonom o zabrani diskriminacije, koji smatra razradom ustavne odredbe, ali, dodala je, i o tom se pitanju još može razgovarati.
