Znanstvenik i ekonomist Dejan Kovač, koji je bio nezavisni kandidat kojeg je na predsjedničkim izborima 2019. podržavao HSLS, objavio je graf u kojem se vidi kako je Hrvatska od država EU odmah iza Švedske po udjelu duga države koji drže rezidentne financijske korporacije.
"Tko drži dug u Hrvatskoj? Na kraju 2020. godine državni dug uglavnom su držale rezidentne financijske korporacije. Udio državnog duga (rezidentnih) sektora financijskih korporacija na kraju 2020. bio je najveći u Švedskoj (73%), a slijedile su Hrvatska i Danska (obje 67%) i Češka (64%)", napisao je Kovač.
'Ne treba sva jaja u istu košaru'
Podsjetio je da je hrvatski državni dug u zadnje dvije recesije narastao s 35 na skoro 90 posto BDP-a. Na grafu je vidljivo da gotovo cijeli ostatak duga hrvatske države drže stranci i jedan jako mali dio otpada na domaći nefinancijski sektor.
"Ne postoji čarobna formula kakva bi struktura duga trebala biti, ali Hrvatska bi svakako trebala imati više diversificirani portfolio. Osnovno načelo u financijskom managementu je 'ne držati sva jaja u istoj košari" u slučaju da košara padne'", piše Kovač.
"Ali ne trebamo se brinuti, hrvatski financijski sustav je stabilan, jedino kaskade većih razmjera ga mogu uzdrmati. Isto su to govorili i 2008. Šala mala!", zaključio je svoj status hrvatski ekonomist, znanstvenik i bivši kandidat za predsjednika koji je u prvom krugu osvojio samo malo više od 18 tisuća glasova, što je malo manje od jedan posto.