Priča o riječkim "bukobranima" izrazito je zainteresirala Uskok i Kriminalističku policiju, pa su istražitelji u ARZ-u već zatražili i pokupili veliki dio dokumentacije o ovom projektu. Dalekovod je posao dobio na natječaju na kojem čak ni formalno nije imao protukandidata, a ugovor je potpisan još početkom 2008. godine.
Kako bi provjerio u što je ARZ potrošio 165 milijuna kuna, Novi list je zatražio izradu stručnog elaborata od jedne renomirane riječke tvrtke, koja je takve projekte radila diljem Europe, između ostalog u Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj, a naravno i u Hrvatskoj. Osim nespornog iskustva riječ je o tvrtki, čiji se predstavnici angažiraju i kao sudski vještaci.
Rezultat je elaborat na 50-tak stranica u kojem se detaljno analiziraju cijene i prilažu tržišne ponude za panele od većeg broja stranih tvrtki iz čega proizlazi da je ukupna cijena blago rečeno nerealna.
Cijena je možda i najzanimljivija. U poglavlju o analizi troškova navodi se kako je postavljeno 25.917 četvornih metara betonskih panela, što je oko 53 posto "bukobrana". Zatim slijede akrilni prozirni paneli sa 14.181 četvornih metara (29 posto), pa aluminijski paneli koji zauzimaju 6.357 četvornih metara (13 posto). Zadnji su solarni paneli, njih ima najmanje(2.445 kvadrata – 5 posto).
Dakle, ukupno je postavljeno 48.900 kvadrata "bukobrana", a enormni troškovi raspoređeni su na sljedeći način.
Kvadrat panela 460 eura!
Za građevinske radove išlo je 48,27 milijuna kuna, za čeličnu konstrukciju nosača panela još 34,44 milijuna kuna i za sve akustičke panele dodatnih 81,33 milijuna kuna.
Ukupno je s projektom i nadzorom plaćeno 165 milijuna kuna ili 22,6 milijuna eura. Kad se ta brojka obračuna kao vrijednost ugrađene opreme po četvornom metru dolazi se do poraznih spoznaja - ugradnja jednog kvadrata panela na dionici Diračje-Orehovica košta oko 460 eura!
To je tek 30-ak posto manje od građevne vrijednosti četvornog metra stambenog prostora, što pokazuje koliko je "dobar" posao napravio Dalekovod na riječkoj obilaznici.
Jednako je zanimljiv podatak da prosječna cijena akustičkih panela na obilaznici iznosi 228 eura po kvadratu.
Prema ponudi austrijske tvrtke FORSTER priloženoj u elaboratu, koja je i isporučila panele za riječku obilaznicu, cijena jednog kvadrata aluminijskog panela iznosi oko 65 eura, a cijena akrilnog prozirnog panela oko 100 eura po kvadratu.
Iste cijene komparirane su i s ponudama tvrtki TRIMO iz Slovenije, FRACASSO iz Italije i AKRIPOL i one također potvrđuju približno iste cijene uz napomenu kako je uračunata i cijena zakrivljenih, a time i skupljih prozirnih panela.
U Betonu Lučko muk
Liapor betonski paneli su posebna priča, jer se iz tvrtke Beton Lučko njihova cijena nije mogla dobiti unatoč nizu telefonskih poziva. U "Lučkom" nikome ne žele reći koliko košta kvadrat njihovog betonskog panela, pa čak ni "potencijalnom kupcu", jer su mu se iznimno "svidjeli".
Cijena licenciranog proizvođača tih panela, tvrtke Stavbar d.o.o. Hoče iz Slovenije, iznosi 89 eura po kvadratu.
Zaključno, cijene panela na tržištu, ovisno o vrsti, iznose najmanje 65 eura, a najviše 100 eura po kvadratu. Međutim, prosjek vrijednosti panela na obilaznici iznosi 228 eura, odnosno čak tri puta više od realnog. Gdje je točno nestala razlika od okvirno 50 milijuna kuna pitanje je vrijedno pažnje, pogotovo kad se zna da je splitski Dalekovod uvijek opremao apsolutno sve dionice autocesta pod ARZ-om, a takvih nije bilo malo.
Analizira se i vrijednost građevinskih radova te se došlo do zaključka da je građenje trebalo biti više od 30 milijuna kuna jeftinije.
Zaključak struke glasi da ukupna cijena zidova za zaštitu od buke realno iznosi 109,15 milijuna kuna ili 15 milijuna eura nakon što se uračuna zarada od 15 posto te pridodaju transportni troškovi panela i druge opreme. Drugim riječima, Dalekovodu je preplaćeno 66 milijuna kuna ili 7,6 milijuna eura.
Uz to što je "bukobrani" znatno preplaćeni, stručnjaci tvrde da nisu najbolje napravljeni.
Nakon što je ARZ prošle godine službeno objavio podatak da 'bukobrani' koštaju 165 milijuna kuna, novi predsjednik Uprave ARZ-a, Miro Škrgatić sada tvrdi kako taj iznos nije definitivan, jer se vode pregovori sa Dalekovodom oko nekih jediničnih cijena među kojima su i cijene panela.
"Mi također smatramo da bi ukupna cijena morala biti manja. O tome pregovaramo, nije isključena ni arbitraža s Dalekovodom, kojemu su usplaćena sredstva iz osnovnog ugovora, ali ne i ona iz aneksa ugovora vrijednog oko 50 milijuna kuna. Upravo zbog pregovora ne mogu javno govoriti o pojedinim cijenama", kazao je Škrgatić Novom listu.
Prethodni članak:
arti-200912220494006
