DALEKO OD BESPLATNOGA: /

Koliko, zapravo, košta studiranje u Hrvatskoj i što je najveći trošak

Image

Budući studenti, odnosno oni koji se odluče obrazovati na nekoj od visokoškolskih ustanova izvan mjesta stanovanja, vjerojatno ne razmišljaju o troškovima koji ih očekuju.

26.1.2017.
7:36
VOYO logo

‘BESPLATNO ŠKOLOVANJE’ U HRVATA: Evo kako su fakulteti u jednoj akademskoj godini zaradili 20 milijuna kuna

Image
'BESPLATNO ŠKOLOVANJE' U HRVATA: /

Evo kako su fakulteti u jednoj akademskoj godini zaradili 20 milijuna kuna

Image
'BESPLATNO ŠKOLOVANJE' U HRVATA: /

Evo kako su fakulteti u jednoj akademskoj godini zaradili 20 milijuna kuna

Za one koji ni približno nemaju predodžbu o tome koliko studiranje danas doista košta, istraživanje je proveo Institut za razvoj obrazovanja (IRO), i to na temelju prosječnih semestralnih troškova studenata u 2014. godini, prenosi Slobodna Dalmacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni su iznosili 15.417 kuna od čega su 2693 kune išle na izdatke za studij, dok se glavnina (preko 80 posto!), odnosno 12.724 kune, odnosila na troškove života - stanarinu, režije, prijevoz...

Najveći je trošak smještaj

Slijedom toga, ispada kako godina studiranja u Hrvatskoj košta 30.834 kune, trogodišnji studij 92.502 kune, a petogodišnji 154.170 kuna ili otprilike 20.000 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći je trošak obično - smještaj. Najisplativije je živjeti u studentskom domu koji može koštati između 300 do 700 kuna mjesečno, no samo osam posto polaznika fakulteta živi u domu.

S druge strane, stanarine u privatnom smještaju kreću se između 1500 do 3000 kuna, a njima treba pridodati i dodatne troškove - režije, polog, popravke... Trošak režija je između 400 i 1000 kuna mjesečno, a polog je obično jedna stanarina. Spomenuti iznosi ovise, naravno, o lokaciji, veličini i stanju u kojem se iznajmljeni stan nalazi. Onaj, pak, tko stambeni prostor odluči dijeliti s cimerom značajno će smanjiti životne troškove.

I školarina, naravno, košta, ali znatno manje od životnih troškova kojima, uz navedene, treba pridodati i izdatke za prijevoz, izlaske, slobodno vrijeme...

Svi redovni studenti prve godine studija oslobođeni su plaćanja školarina. Ako tijekom akademske godine steknu minimalno 55 ECTS bodova, oslobađaju se plaćanja i za sljedeću godinu. U protivnom, i njih će studij koštati, a koliko točno ovisi o visokom učilištu i broju ostvarenih ECTS bodova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvanredni studenti pohađaju, pak, program uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija, te uglavnom plaćaju punu školarinu. Osim toga, oni ne ostvaruju pravo na subvencionirani smještaj, prehranu i javni prijevoz, niti zapošljavanje putem studentskog centra.

U iscrpnoj i nadasve korisnoj brošuri "Financijska pismenost za nastavak obrazovanja", Institut za razvoj obrazovanja budućim studentima sugerira i kako da eventualno osiguraju sredstva za studij. Te su informacije ključne za one kojima osobna financijska situacija predstavlja prepreku za odlazak na fakultet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stipendije, rad preko student-servisa...

Upravo toj kategoriji studenata najpotrebnije su stipendije, a tko ih sve dijeli, na koji način i kako aplicirati na natječaje za dobivanje stipendija, iscrpno je objašnjeno u spomenutoj brošuri. Jedan od načina za finaciranje studija svakako je i pronalaženje posla preko Student-servisa, a to je prilika koja se nudi svim redovnim studentima i maturantima u roku od tri mjeseca od dana maturiranja.

Zadnja opcija je, pak, podizanje studentskog kredita, i to zbog visokih kamatnih stopa, dodatnih troškova raznih naknada koji se plaćaju banci, te dugog roka otplate koji financijski obvezuje korisnika i određeni broj godina nakon završetka studija. Rok otplate je sedam do deset godina, a dostupni iznosi ovise o kreditnim bankama, no uglavnom se kreću između 500 i 30.000 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo