Prema rezultatima istraživanja CRO Demoskopa za RTL u izbornu godinu vladajući HDZ ulazi kao uvjerljivi pobjednik, čak nešto raste, baš kao što rast bilježi i oporbeni Živi zid. SDP nastavlja gubiti potporu, a iako i dalje na drugom mjestu, dosegnuli su novo dno. Njihova prednost u odnosu na treću opciju, Živi zid sada je unutar statističke pogreške. Neznatni pad bilježi i Most, pa je Živi zid gotovo dvostruko jači od bivših HDZ-ovih partnera.
Značajan rast i ulazak u top 10 dočekala je bivša šefica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković koja je krajem godine predstavila svoju stranku. U tom društvu i dalje nije predsjednik SDP-a Davor Bernardić, ali jest njegov prethodnik Zoran Milanović.
HDZ relativni pobjednik izbora
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izborom od 29,1 posto. U odnosu na siječanj 2018. HDZ bilježi gotovo istu razinu izborne podrške - sada ima 29,1 posto prema lanjskih 29,0 posto).
S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat s izborom od 16,1 posto. U odnosu na siječanj 2018., kada im je potpora iznosila 20,6 posto, ova je stranka zabilježila pad od 4,6 postotnih bodova. Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 13,7 posto. Na međugodišnjoj razini potpora Živom zidu je porasla s lanjskih 11,4 posto na sadašnjih 13,7 posto. Most je ovaj mjesec zabilježio izbor od 7,2 posto, dok je na međugodišnjoj razini zabilježio blagi rast - s lanjskih 7,0 na sadašnjih 7,2 posto.
Neovisni za Hrvatsku peti, BM 365 ima najveći mjesečni pad
Iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 2,9 posto slijedi stranka Neovisni za Hrvatsku. HSS je šesti s 2,6 posto. Slijedi Stranka Bandić Milan 365 koja je zabilježila najveći međumjesečni pad - s prosinačkih 2,7 posto na siječanjskih 1,9 posto. Slijede HNS i stranka Pametno s 1,7 posto, te Hrast i Glas - obje po 1,5 posto. Iznad 1,0 posto izborne potpore je još samo IDS s 1,4 posto izbora.
Tri su parlamentarne stranke s izborom manjim od 1,0 posto: HSU (0,9 posto), HSLS i HDSSB (po 0,5 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,6 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,2 posto.
"Nitko" najpozitivniji, predsjednici potpora blago pala
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 21,8 posto. Na drugom je mjestu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 18,6 posto.
Premijer Andrej Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,2 posto. Slijede Ivan Sinčić (6,4 posto), Zoran Milanović (5,4 posto) i Anka Mrak Taritaš (5,3 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Dalija Orešković (5,1 posto), Ivan Pernar (3,7 posto), Božo Petrov i Tonino Picula (po 2,7 posto).
Niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 0,8 posto izbora dijeli petnaesto mjesto s Krešom Beljakom.
Plenković prvi izbor na ljestvici najnegativnijih
Premijer Plenković ostaje prvi izbor na ljestvici najnegativnijih političara s izborom od 23,6 posto. Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11,2 posto. Na trećem su mjestu "Svi političari" s izborom od 10,7 posto. Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 7,6 posto izbora.
Milanu Bandiću je porastao izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara s prošlomjesečnih 6,7 posto na sadašnjih 7,3 posto. Slijedi njegov nekadašnji koalicijski partner u Zagrebu, Zlatko Hasanbegović s izborom od 6,2 posto. Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić (4,6 posto), Milijan Brkić (4,2 posto), Kolinda Grabar Kitarović (4,1 posto) i Gordan Maras (2,0 posto).
Za većinu Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Smjer kretanja zemlje podupire 22,7 posto građana, dok 68,5 posto smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,8 posto građana. Najviše je optimista među glasačima HDZ-a (66,5 posto), a među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio je niži i iznosi 45,8 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 8,7 posto.
Raste potpora Vladi
Razina potpore politici Vlade RH iznosi 32,1 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 51,3 posto.
Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,28. To je najviša ocjena rada Vlade u posljednjih šesnaest mjeseci, odnosno od rujna 2017. godine kad je iznosila 2,30. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,36), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).
Pad ocjene Predsjednici
Pala je ocjena rada Sabora (1,86), što je ujedno i najniža ocjena od početka mandata aktualnog saziva, a lošiju ocjenu za svoj rad dobila je i Predsjednica (3,01). Ovomjesečno istraživanje, nakon smjene savjetnika na Pantovčaku, zabilježilo je najnižu ocjenu među glasačima HDZ-a od početka njezinoga mandata - sada je 3,89. Najviša ocjena među glasačima stranke kaja je kandidirala aktualnu predsjednicu zabilježena je na početku mandata, u siječnju 2016. s ocjenom 4,54.
Tema mjeseca: Iseljavanje iz Hrvatske
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana bila je iseljavanje iz Hrvatske, nedostatak radne snage i veće kvote zapošljavanja stranaca (26,0 posto). Problemi u brodogradilištima Uljanik i 3. maj druga je najvažnija tema (12,8 posto), dok su poteškoće s odabranim izraelskim ponuđačem za nabavu borbenih zrakoplova na trećem mjestu (12,5 posto). Na popisu važnih tema su i nagrada Zlatna lopta Luke Modrića (8,3 posto), prosvjedi građana u Zadru i Metkoviću (7,8 posto), te usvajanje novog Zakona o mirovinskom sustavu (7,3 posto).
Iznad dva posto su četiri teme: slučaj profesora iz Čakovca i prosvjed nastavnika (6,0 posto), smjene dva savjetnika predsjednice Grabar Kitarović (4,0 posto), prelasci političara u klub M. Bandića u Saboru i Zagrebačkoj skupštini (3,4 posto), usvojen novi zakoni o udomiteljstvu i udžbenicima uz sukobe u vladajućoj koaliciji (2,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 9,8 posto.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 02. do 07. siječnja 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetna građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95%.