HDZ je i dalje vodeća stranka, a SDP je smanjio zaostatak na dva posto. Time se nastavlja blagi trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju.
HDZ dva posto ispred SDP-a
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna, HDZ bi dobio 31,1 posto glasova. S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 29 posto. Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ ostao gotovo na istoj razini podrške, dok je podrška SDP-u porasla.
Ovaj vidljivi rast izbora SDP-a (ali i lijeve koalicije) mogao bi biti posljedica najavljenih odluka u "slučaju franak", ali i objavljenih pozitivnih ekonomskih pokazatelja, a sve to u kontekstu držanja Vlade u situaciji oko arbitraže kao i način obilježavanje obljetnice Oluje.
OraH i Živi zid najbliži izbornom pragu
Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini blizu izbornom pragu - Orah i Živi zid, s tim da je vidljiv "zamor" izborne podrške tim dvjema strankama.
ORaH je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 4,6 posto, dok je Živi zid s izborom od 4,4 posto na četvrtom mjestu.
Također, prema rezultatima koje su u ovom istraživanju postigle još neke novije stranke, čini se da za sada nisu ispunile očekivanja njihovih utemeljitelja (Reformisti, Stranka Milana Bandića, Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska).
Mirela Holy
Većina stranaka broji "sitniš"
Slijede dvije stranke s izbornom podrškom od 2,6 posto: HSS i Most nezavisnih lista. HNS je sedmi s izborom od 2 posto, dok su ostale stranke s izborom ispod 2 posto: HDSSB (1,6 posto), Naprijed Hrvatska (1,5 posto), Stranka Milana Bandića (1,2 posto), IDS (1 posto), Hrvatski laburisti (0,7 posto), HSU, HSLS, HSP, HSP AS i NS Reformisti (svi po 0,6 posto) i HKS (0,4 posto).
Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.
Lijevi blok sustiže desni
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće lijevo-liberalne koalicije s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih pet mjeseci. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto, dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS) s izborom od 31,1 posto na drugom mjestu.
Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Oraha na trećem mjestu s 4,4 posto izbora, dok je lista Živog zida četvrta s 4 posto podrške. Slijedi Most nezavisnih lista s 3,4 posto, dok je u prvom mjesečnom mjerenju od potpisivanja sporazuma koalicija Naprijed Hrvatska-Reformisti zabilježila izbor od 2,5 posto.
Slijede liste HDSSB-a s 2,2 posto i Stranka Milana Bandića 365 dana s 1,8 posto, te nova koalicija HSP-HKS s izborom od 1,3 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,8 posto, uz 14,6 posto neodlučnih.
Najpozitivnija šefica države, najnegativniji šef HDZ-a
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednica države, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto. Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,6 posto.
Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,5 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 5 posto. Boris Lalovac je peti s 4,9 posto, a slijede Mirela Holy s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,2 posto, Tonino Picula i Milan Bandić s po 2,6 posto i Božo Petrov 1,8 posto.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,9 posto) i Zoran Milanović (28,2 posto).
Vlada zadržala visoku potporu
Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluka i događaja u posljednjih mjesec dana, zadržala prošlomjesečnu neuobičajeno visoku razinu potpore za svoj rad - 41 posto. Vladinu politiku ne podržava 45,1 posto građana, uz sadašnjih 13,8 posto neodlučnih.
Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,49. Ovo je ujedno rujan s najvišom ocjenom u četiri godine mandata. Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,46. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, ocijenjeno s 2,42.
Događaj mjeseca - dolazak izbjeglica
U izboru za najvažniju temu odnosno događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe što je najvažniji događaj za 30,2 posto hrvatskih građana.
Slijede obilježavanje 20. obljetnice Oluje (vojni mimohod u Zagrebu i proslava u Kninu) s izborom od 17,3 posto, te ubojstvo u Egiptu (15,5 posto).
Rast BDP-a od 1,2 posto i odluka Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima u eure zabilježili su 8 posto izbora.
