Jadranka Šepić, znanstvenica s Instituta za ocenografiju i ribarstvo u Splitu, dobitnica je ERC financiranja teškog čak šest milijuna kuna te je u isto vrijeme postala majka treći put.
"Izuzetno sam se razveselila kad su mi javili da sam dobila projekt. Međutim, to je taman bilo u završnim danima moje trudnoće i onda sam bila preokupirana i s time pa mi se ispreplelo puno dobrih vijesti u nekoliko dana", rekla je za RTL Danas Šepić.
Pet godina trajat će projekt na kojem će istraživati ekstremne razine mora, a počinje u rujnu iduće godine. "Predviđa se da će razina mora globalno narasti 40 do 60 centimetara, tako da će određeni dijelovi obale u Europi koji su niži poplaviti", kaže Šepić.
'Trebalo bi poduzeti neke preventivne mjere'
Zbog klimatskih promjena prvo bi mogla stradati dolina Neretve, rive bi mogle biti poplavljene, kao i stare gradske jezgre. Do 2100. mnogi će gradovi postati samo atrakcija za ronioce.
"Poplava će biti sve više i više, i onda su posebno ugrožene stare jezgre gradova, tipa Trogir, Šibenik, Rijeka koje su dosta nisko položene. Dakle, trebalo bi poduzeti neke preventivne mjere kako ne bi došlo do tih poplava tipa podizanje obale, podizanje rive i slično", kazala je znanstvenica.
Cilj je u budućnosti analizirati meteorološke situacije koje pogoduju poplavama, iako dizanje razine mora ne zabrinjava građane. "Kad je u pitanju more, ne bojim se ničega. Ako dođe do toga, ja bih bio spreman čekati i neka ide i neka dođe do brade. Ja bih tu čekao bez straha", kaže Mate Ivić, Split, piše RTL.
Prijeti li katastrofa?
"Kao fizičar se ne bojim porasta razine mora toliko. Mislim da zaista ne može toliko porasti da bi moglo nauditi svijetu" , smatra Maja Stojanović iz Novog Sada.
"Pretpostavljam da tako brzo neće ići, ali na to da moramo paziti na prirodu i ono što nam je od Boga dano, stvarno moramo", ističe Petar Bulat.
Inače, Hrvatska je druga najneuspješnija zemlja nakon Bugarske u povlačenju novca iz EU fondova za ovakve projekte. "Pretpostavljam da je mala prolaznost krvatskih znanstvenika prije svega rezultat toga da se mali broj ljudi prijavljuje i da treba ohrabrivati ljude da se prijavljuju, da pišu svoje ideje i vjerujem da će onda dobiti veći broj projekata", rekla je znanstvenica Šepić.
Uzimajući u obzir statistiku, uspjeh splitske znanstvenice još je veći!
