Hrvatska narodna banka (HNB) priprema teren za postizborno zaduženje države, piše u utorak Večernji list, navodeći da je od koronakrize centralna banka otkupila gotovo 20 milijardi kuna državnih obveznica.
Otkad je počela epidemija koronavirusa i zatvaranje ekonomije, središnja je banka otkupila ili će sa sutrašnjim danom otkupiti gotovo 20 milijardi kuna javnog duga, odnosno hrvatskih državnih obveznica, što je za naše prilike bio potez bez presedana, navodi dnevnik.
Centralne banke ne smiju kreditirati državu ni od nje izravno kupovati dužničke papire, no posljednjih deset godina centralni bankari širom svijeta čine to indirektno, otkupom već izdanih dužničkih papira od banaka, mirovinskih i investicijskih fondova te ostalih kupaca javnog duga.
Od ožujka u tu se globalnu pustolovinu s neizvjesnim krajem upustila i Hrvatska narodna banka, koja je u ponedjeljak održala svoju četvrtu aukciju, otkupivši 2,75 milijardi kuna, koja bi se trebala nastaviti i u utorak, no ukupan iznos kupljenih obveznica u oba dana ne bi trebao biti viši od pet milijardi kuna nominalne vrijednosti.
"Zaduživati se, rasprodavati imovinu..."
Po tržišnim cijenama spominje se i do šest milijardi kuna. Transakcija nije završena u ponedjeljak jer HNB ne želi u svom portfelju držati više od trećine pojedine obveznice pa će prodavatelji sutra izaći s novom ponudom.
Javni dug Hrvatske bio je krajem siječnja 292 milijarde kuna (oko 74 posto BDP-a), tako da je već sada oko 7 posto tog iznosa u trezoru središnje banke. Ne postoje limiti do kojih središnje banke smiju ići u otkup, no Hrvatska brzo sustiže prosječan iznos otkupljenih obveznica u eurozoni od desetak posto iako se među posljednjima odvažila na takvu monetarnu operaciju.
"Od sada pa idućih godinu dana mi ćemo svaki mjesec morati naći dodatnih 6 milijardi kuna. Zaduživati se, rasprodavati imovinu... Kako sada stvari stoje, ni iduća turistička sezona neće biti u normalnom opsegu. Ako kriza potraje godinu dana ili dulje, nećemo imati drugo rješenje nego posegnuti u drugi stup", kategoričan je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb, donosi Večernji list.
