Čitateljica se javila redakciji Net.hr-a rekavši da je dobila poruku od svoje banke u kojoj kažu da su na njezinom računu primijećene neobične transakcije te da sumnjaju da ga netko zloupotrebljava.
'Bilo im je čudno što sam u Hrvatskoj, a dižem novac u inozemstvu'
Kada je nazvala banku, službenica joj je rekla da netko pokušava dići novac s njezinog žiro-računa u Los Angelesu. U dva pokušaja su pokušali ukrasti 100, pa onda 84 dolara s računa, srećom, neuspješno.
'Bilo im je sumnjivo što dižem novac u SAD-u, a da prije toga nisam podizala veću svotu novca ni kupila avionsku kartu', ispričala je čitateljica.
Službenica je rekla da je vjerojatno skenirana kartica na nekom bankomatu, ali da nije riječ o PBZ-ovom bankomatu jer oni imaju zaštitu.
'Sjećam se da sam dizala novac s bankomata strane banke u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu. Rečeno mi je da nema nikakve štete, da mi je banka blokirala karticu i da ću dobiti novu, s novim PIN-om', ispričala je čitateljica Net.hr-a.
Masovne krađe nakon skimminga bankomata
Sve se dogodilo u petak, kada su i RBA i Splitska banka zabilježili masovne krađe nakon 'skimminga' bankomata. Skidanjem podataka o karticama preko posebnih čitača koji izgledaju kao originalni utori za kartice, a služe krađi podataka, neki su korisnici ovih banaka ostali bez novca.
RBA je klijentima zbog krađe podataka masovno blokirala kartice, a ljudi o tome nisu bili niti obaviješteni, navodno zbog razmjera hakerskog napada, piše Večernji. Klijenti su za krađu saznali nakon što su neuspješno pokušali podići svoj novac. Tek su kasnije putem SMS-a dobili obavijest da se jave u RBA kontaktni centar vezano uz karticu.
Radilo se o masovnim 'čišćenjima' računa brojnih korisnika, a iznosi su prebacivani u Indoneziju, Kinu... Iz RBA su poručili da se radi o postavljenim tzv. skimming uređajima na pojedinim bankomatima u inozemstvu. Dodali su i da su odmah onemogućili daljnju zloporabu kartica, a klijente kojima je ukraden novac, banka će obeštetiti.
Zaštita od napada i krađe putem interneta
Ranije su bankari upozorili korisnike internetskog bankarstva da moraju više paziti na sigurnost.
Godišnje je istraživanje HUB-a o sigurnosti na internetu pokazalo da se građani ležerno odnose prema tom pitanju. Samo sedam posto građana često mijenja lozinke za pristup različitim online uslugama, a čak 56 posto građana smatra da im na internetu sigurnost nije ugrožena. Hrvatska udruga banaka upozorila je da se radi o rizičnom ponašanju.
Kako bi se zaštitili od napada i krađe putem interneta, HUB građanima savjetuje da koriste samo bankovne aplikacije sa službenih trgovina aplikacijama, poput App storea i Google playa.
Dodaju i da ne treba koristiti m-bankarstvo na jailbreakanim ili rootanim uređajima, kao ni na otvorenim Wi-Fi mrežama. Kada se otvaraju linkovi iz SMS-a ili e-mail poruka potreban je dodatni oprez, a dobro je i redovito ažurirati operativni sustav i aplikacije na mobitelu. Savjetuje se koristiti i antivirusni softver, a lozinke i pinove nikako ne treba pohranjivati u mobitel.