Prema podatku objavljenom na portalu cijenagoriva.info, cijene dizela premašile su cijene benzinskih goriva, što već dugo nije viđeno. Litra eurosupera 95 jeftinija je 23 lipe nego do sada, a eurodizela 17 lipa pa deset litara eurodizela sada košta 103,30 kuna naspram 101,20 kuna koliko treba dati za deset litara eurosupera 95.
Novi list piše kako se na tržištu događaju velike promjene koje će, prema procjenama analitičara, donijeti dosad najviše cijene dizela. Razlog za to je što će od 1. siječnja 2020. godine za gorivo za brodove početi vrijediti stroža ekološka pravila pa će udio sumpora u dizelu za brodove morati past sa sadašnjih maksimalnih 3,5 posto na najviše pola posto.
"Proizvodnja dizela skuplja od proizvodnje benzina"
Budući da je riječ o otprilike 3,5 milijuna barela visokosumpornog brodskog dizela dnevno, rafinerije u svijetu do daljnjega nemaju dovoljne kapacitete za odsumporavanje pa će to učiniti dizel manje dostupnim na tržištu, a time i skupljim. Ta je pravila propisala Međunarodna pomorska organizacija (IMO) jer visokosumporna goriva izazivaju velike zdravstvene, ponajprije respiratorne probleme, ali i kisele kiše. Mnoge rafinerije, koje će biti prisiljene uložiti ogroman novac u opremu za odsumporavanje goriva, morat će staviti ključ u bravu, dok će onima koje nastave proizvodnju to donijeti znatno veće troškove.
"Sva dizelska goriva, drugim riječima, sad moraju biti čista, i njihova je proizvodnja skupa, skuplja od proizvodnje benzina", kazao je za Novi list prof. dr.sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u Zagrebu.
"Proizvodnja je manja, a broj dizelaša uvijek velik"
Energetski analitičar Davor Štern smatra da će pravila IMO-a za brodove stići na "naplatu" tek 2020. i kasnije, dok je sadašnje izjednačavanje cijene dizela i benzina, kaže, rezultat modernizacije rafinerija.
"Svaka u svojoj proizvodnji pokušava dobiti što manje teških produkata, odnosno što više lakih. Proizvodnja dizela se smanjuje, a broj dizelaša je uvijek velik jer troše manje u odnosu na benzince", ističe Štern.
Problemi u brodskom prometu, smatra Štern, nastat će 2020. godine kada će oko 60.000 brodova, koji voze na mazut, morati birati između prelaska na LNG ili prelaska na skupu opciju odsumporavanja goriva na samom brodu. Prijevoz brodovima sudjeluje u ukupnoj potrošnji nafte s pet posto, a većina brodova koristi teška goriva, s više sumpora.
Od 2020. barel nafte najmanje 160 dolara
Cijene nafte bi, prenosi Novi list predviđanja svjetskih analitičara, početkom 2020. godine mogle porasti na najmanje 160 dolara po barelu, što će izazvati brojna daljnja poskupljenja, ali i gubitke radnih mjesta. Razlog tomu su, kažu, novi antisumporni propisi. Istodobno, moglo bi doći do paradoksa pa da se termoelektrane, koje koriste naftu kao pogonsko gorivo, prebace na gorivo s visokim udjelom sumpora čija će cijena pasti zbog manje upotrebe u prometu. To će u konačnici anulirati napore da se prisutnost sumpora u okolišu smanji.
U Hrvatskoj je cijena dizela već premašila cijenu benzina 2008. godine, kad je također manjkalo niskosumpornih goriva. Popne li se cijena barela tako visoko, nema sumnje, doći će posljedično i do porasta troškova farmera i smanjenja njihovih usjeva, a time i do rasta cijene hrane.
