Barem četiri škole u Šibensko-kninskoj županiji trenutno su bez ravnatelja, a na njihovom se čelu nalaze vršitelji dužnosti. Tome nisu krivi niti kandidati za te pozicije, niti same škole, već striktno provođenje zakona s nelogičnim i pomalo apsurdnim odredbama.
Naime, na sve natječaje se u županiji javlja Emil Božikov, bivši ravnatelj OŠ Brodarica, čovjek koji udovoljava svim kriterijima natječaja i koji je - nezaposleni hrvatski branitelj. Time prestaje svaka šansa ostalim kandidatima da se zaposle na ravnateljskim pozicijama u tamošnjim školama.
Napuci iz dva zakona
Ministrica Blaženka Divjak je prije dvije godine dala naputak školama da prilikom izbora ili imenovanja ravnatelja škola i učeničkih domova moraju poštivati odredbe Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Taj zakon obvezuje sve državne i javne službe te tvrtke i ustanove da pri zapošljavanju prednost daju nezaposlenim braniteljima, dragovoljcima te članovima njihovih obitelji i obitelji poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu.
Uz to, Zakon o odgoju i obrazovanju koji je izmijenjen otprilike u vrijeme kad je Divjak dala naputak školama, koji propisuje dodatne kriterije za izbor čelnika škola i domova, poput poznavanja stranih jezika i osnova digitalnih vještina te iskustva rada na projektima. Stručna javnost i braniteljske udruge su tada upozoravale da će te izmjene dovesti do krize u upravljanju školama. Čak su u prosincu 2018. zatražile ocjenu ustavnosti Zakona o odgoju i obrazovanju, ali bez uspjeha.
Nitko ga ne želi
I tu nastaje paradoks. Naime, ako dva kandidata imaju isti broj bodova, priliku za predstavljanjem svog programa imaju oni s prednošću pri zapošljavanju, odnosno nezaposleni branitelji, dragovoljci i članovi njihovih obitelji. Božikov, unatoč svim referencijama, redovito dobiva odbijenice nastavničkih/učiteljskih vijeća te vijeća roditelja i radničkih vijeća u tim školama, doznaje Slobodna Dalmacija. Njihovi predstavnici u školskim odborima imaju četiri od sedam mjesta.
"Nitko ništa ne zamjera gospodinu Božikovu, on ima prava koja mu daje zakon. Međutim, upravo ovaj slučaj ukazuje na manjkavost sustava i brojne paradokse, jer na čelna mjesta škola ne možemo izabrati osobe koje žele ljudi iz škola. Narušava se kontinuitet rada škola, šanse gube i postojeći ravnatelji, od kojih mnogi izvrsno rade svoj posao. Šanse nemaju čak i ako su sami branitelji, baš zato što su zaposleni", objasnio je jedan od sugovornika te se upitao gdje se u državi još ovako striktno kao u školama poštuju zakoni.
Koristit će svoja zakonska prava
Božikov, inače profesor tjelesne i zdravstvene kulture s više od 20 godina staža i 14-godišnjim ravnateljskim iskustvom, potvrdio je da se kandidirao za ravnatelja najmanje četiri škole u Šibensko-kninskoj županiji, a svoj braniteljski status je zaradio kao student, priključivši se u sanitetsku jedinicu 142. brigade, 3. bojne.
"Žao mi je što kolegijalna tijela škola nisu prepoznala izvrsnost moga programskog rada za mandatno razdoblje. Tvrdnje da blokiram rad škola apsolutno ne stoje. Nemaju ljudi u školama ništa protiv mene, nego žele nekoga svoga. Ali, ja imam određena zakonska prava i ubuduće ću ih koristiti. Kandidirat ću se i dalje, moram naći posao, imam troje maloljetne djece. Iza mene stoje rezultati, devet godina bio sam na čelu udruge ravnatelja osnovnih škola za Šibensko-kninsku županiju, 11 godina voditelj županijskog stručnog vijeća ravnatelja, iskustva mi ne nedostaje", rekao je Božikov.
Iz osnivača škola, Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika poručuju kako je procedura izbora ravnatelja propisana Zakonom o odgoju i obrazovanju te da su članovi školskih odbora dužni postupati prema tim propisima i statutima škola. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu ništa odgovorili.
