Premijer Andrej Plenković najavio je novi paket pomoći umirovljenicima te pobrojao iznose koje će dobiti preko 800.000 umirovljenika s obzirom na visinu mirovine koju primaju
Upravo u tom trenutku dolaze i rezultati istraživanja koje je portal MojPosao proveo na gotovo 500 ispitanika u kojem većina ispitanika smatra da bi se u mirovinu trebalo povući nakon, u prosjeku, 36 godina staža.
Polovica muškaraca (51 posto) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37 posto) dijeli isto stajalište. Mlađe generacije, s posebnim naglaskom na generaciji Z (86 posto), iznimno podržavaju ideju jednakih dobno-specifičnih granica za muškarce i žene.
Oko 44 posto ispitanika smatra da školovanje treba biti dio staža, dok se 56 posto njih tome protivi.
Odlazak u prijevremenu mirovinu
Dvije trećine ispitanika otišlo bi u prijevremenu mirovinu kada bi im financijski uvjeti to dozvoljavali.
Generacijski gledano, ideja prijevremenog odlaska u mirovinu najinteresantnija je pripadnicima generacija X i Y, gdje bi čak 74 posto i 70 posto ispitanika tih generacija razmatralo prijevremenu mirovinu. Nasuprot tome, generacija Z rjeđe promišlja o ovoj opciji što, potpuno razumljivo, sugerira da je za njih trenutna mirovinska perspektiva još uvijek udaljeni horizont.
Rad tijekom mirovine
Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55 posto ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena. Koncept rada u mirovini privlačan je većini, s izraženim interesom među ispitanicima generacije Z, gdje čak 71 posto pripadnika ove generacije rad u mirovini smatra poželjnim.
Želju za radom u mirovini dijeli i značajan broj baby boomera (63 posto), ispitanika generacije X (60 posto), dok je najmanje popularna među ispitanicima generacije Y (48 posto).
Motivacije za rad u mirovini variraju, a većina ljudi (61 posto) razmatra ovu opciju zbog niskih mirovina i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima (41 posto). Dio ispitanika prepoznaje rad u mirovini kao sredstvo za socijalnu uključenost (27 posto) i održavanje osjećaja produktivnosti (21 posto).
Većina prima mirovinu u iznosu od 25 posto do 50 posto plaće
Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54 posto) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25 posto do 50 posto njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30 posto umirovljenika prima mirovinu između 51 posto i 75 posto iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina čini manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11 posto ispitanika, dok 3 posto ima mirovinu između 76 posto i 99 posto nekadašnjih primanja. Tek 2 posto umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu njihove prijašnje plaće.
S druge strane, istraživanje je potvrdilo kako bi prema mišljenju većine ispitanih (54 posto) optimalna mirovina trebala iznositi između 76 posto i 99 posto iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe kako bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.
Većina ispitanika (69 posto) se oslanja ili planira oslanjanje na osnovnu mirovinu.
S obzirom na to da većina ispitanika prima mirovinu koja je manja od one koju smatraju dovoljnom za održavanje normalnog života, 31 posto njih traži dodatne izvore prihoda. Ovi dodatni izvori, najčešće potaknuti dodatnim radom, dodatnim mirovinskim fondovima i najmom nekretnina, pridonose financijskoj sigurnosti ispitanika.
POGLEDAJTE VIDEO: Koliko košta blagdanska košarica? Najskromnija gotovo 100 eura: Može li se uopće napuniti bez akcija i popusta?
