Hrvatska za obnovu Zagreba očekuje prvi dio novca iz Europske unije. Tražili smo pola milijarde eura, što neće riješiti sve probleme, ali će pomoći u sanaciji javnih objekata.
Neki su u obnovu krenuli sami, jer vremena za čekanje nije bilo. Sve oči i dalje su uprte u Zakon o obnovi koji se očekuje, ali i radna verzija, kažu kritičari, zahtijeva poboljšanja. Više o svemu zna Adrian De Vrgna.
Unatoč posljedicama razornog potresa, Klaićeva dječja bolnica radi punom parom, u gotovo nemogućim uvjetima dok traju radovi u zgradi.
"To uključuje značajne radove na strukturi, mislim da se radi o višemjesečnim radovima, možda i jendogodišnjim radovima. Svi se trudimo, nastojimo osigurati djeci sve što treba", rekla je glavna sestra Klinike za dječje bolesti Zagreb, Anita Mišković.
Na novac iz EU fondova nisu mogli čekati, pa su praktički odmah krenuli u obnovu zgrade s početka 20. stoljeća.
Komad kolača koji će za Klaićevu ipak stići iz europskog fonda solidarnosti, dobro će doći.
"Nadam se da smo prioritet uvijek smo pokazali spremnost odraditi više i jače", rekla je Mišković.
Hrvatska je tražila više od pola milijarde eura, dok 90 milijuna iznose avansna sredstva koja se očekuju ovih dana.
Utrošit će se na obnovu bolnica i škola
Europski novac smije se utrošiti za obnovu bolnica i škola, njime će se financirati i osnovna infrastruktura, ali i najam stanova za ljude koji su u potresu ostali bez krova nad glavom. Tu je i raščišćavanje centra grada kao i sanacija stradale kultutne baštine.
"Očekuje se evaluacija od strane EK, a nakon toga i potvrda od strane EP kako bismo dobili ta sredstva za obnovu teško oštećenog Zagreba. BLIC - prekrij Vlada će sukladno projektima raspoređivati taj novac. Mislim da su prvo državne institucije u prioritetima, a onda kasnije će se vidjeti. Međutim, to je taj novac neće biti dovoljan za obnovu cijelog Zagreba jer to je nešto sasvim drugo i mislim da ćemo s vremenom vidjeti nakon što EP odobri sredstva", rekla je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
No neodgovorenih pitanja ipak ima.
"Što se tiče načina i modeliteta odnosno kakva će biti kontrola trošenja novca imamo puno manje odgovara, a puno više pitanja i nadamo se da će vlada tu biti jasnija u narednim tjednima što su prioriteti. Da ne govorim da je prioritet obnova javne insfrastrukture gdje su građani ugroženi", rekao je Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Zakon o obnovi je u proceduri, ali, kažu kritičari, prostora za napredak i tu ima, jer cilj je učinkovita i potpuno transparentna obnova.
