Sinoć je u Otvorenom HRT-a bila tema kako riješiti nastalu pat-poziciju sa štrajkom u školama koji je iz cirkularnog prešao u puni frontalni. Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić komentirao je pritom izjavu ministrice Blaženke Divjak, rekavši da mu je prilično neuobičajena.
"Ono što ja moram reći u ovoj situaciji je da je Vlada jedinstvena, Vlada donosi odluke o svim bitnim pitanjima. Kad je netko član Vlade onda mora zajednički raditi u tom timu, ja mislim da se to odnosi na sve ministre kao i na nas koji smo državni dužnosnici - državni tajnici i pomoćnici ministara", poručio je.
O koeficijentima se ne pregovara
Demantirao je pisanje medija i izjave sindikalnih čelnika da se ignorira obrazovanje te da su na prvom sastanku, na kojem su sudjelovali Branimir Mihalinec i Sanja Šprem, upozoravali da koeficijenti nisu nešto o čemu se može pregovarati, da se je do sada bilo tek malih korekcija kada se nešto ispravljalo ili su se kreirala neka nova radna mjesta. Kaže i kako nije istina da ih premijer Andrej Plenković nije primio.
"Premijer je na drugom sastanku rekao - pa dobro, ovdje se pregovara o osnovici, neki drugi sektori postavljaju iste zahtjeve, hajdemo im ponuditi 2 posto kroz dodatke. Sindikati su odmah zaključili da njima to ne odgovara. Nakon tog drugog sastanka smo krenuli u postupak mirenja i u tom postupku mirenja mi smo ponudili 2 + 2 posto kroz dodatak u vidu sporazuma koji bi imao snagu Kolektivnog ugovora. Mihalinec i Šprem su to glatko odbili, a da nisu pitali svoje članstvo", objasnio je Mamić.
Štrajk nadrastao početne pozicije
Međutim, profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić rekla je da je došlo vrijeme da se i glas nastavnika čuje te da je ovaj štrajk nadrastao početne zahtjeve.
"Ovaj štrajk je nadrastao svoje početne pozicije, ja sam odmah na početku rekla - ovo nije štrajk za plaće, ovo je nešto što se u nama kuha već godinama. Mi već 20 godina upozoravamo da u obrazovanju postoji problem. Mi smo objeručke dočekali ovu reformu, ali kada se krenulo s njezinim frontalnim uvođenjem ukazivali smo na to da se uvodi na prečac, da tu postoje problemi. Opet je politika umiješala prste i sve je to gurnuto u drugi plan. Niti je eksperiment uveden do kraja, ne zna se što je npr. sa strukovnim srednjim školama", rekla je Šoić te dodala da štrajka i zato što se cijeli sustav urušava.
Dostojanstvo nastavnika
"Tu je i naše dostojanstvo. Izbili su nam sve alate. S jedne strane imamo Prosvjetnu inspekciju, s druge strane Agenciju za odgoj i obrazovanje. Prije dva mjeseca smo predali peticiju kojom tražimo da se ukinu anonimne prijave. Do danas nam nitko nije odgovorio iako nam je bilo obećano da će se formirati neka radna skupina. Kako možete raditi u jednom takvom okruženju kada ste s jedne strane izloženi prijavama, a s druge strane ste potplaćeni", upitala se.
Dodala je da je plaća nastavnika početnika 5100 kuna te da ona s oko 50 godina možda može "sanjati o nekoj plaći od 7500-8000 kuna". "I mi sad pričamo o nekoj preplaćenosti nastavnika, To je ispod svake razine onoga što bi bilo tko u ovoj zemlji trebao biti plaćen", ustvrdila je.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk upozorio je da županije plaćaju autobusne linije koje voze djecu u školu te da one koštaju i za vrijeme štrajka. "Gotovo pola budžeta moje županije za osnovno školstvo otpada na troškove prijevoza. Nas jedan dan prijevoza osnovnoškolaca košta oko 40 tisuća kuna i kad budu nadoknade trebat će i to platiti."
Ne govori se o uzrocima
Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić kaže da štrajk može još jako dugo trajati. Smatra da se u emisiji govori o posljedicama štrajka, a da se izbjegava govoriti o njegovim uzrocima. Kaže da je jasno kako štrajka bez štete ne može biti. Stvara se velika šteta u tome što nadoknada nastave nije ista kao redovni rad u školi. "Šteta je već nastala, međutim postavlja se pitanje zašto je ta šteta nastala, zašto je ona tolika i zašto se nije rješavala ranije", zapitao se Stipić.
"Jedan dan štrajka košta 32 milijuna kuna ako svi štrajkaju. Mi smo s vladinim pregovaračima imali sastanke i konzultacije, samo je druga strana stalno odgađala sastanke. Čini se da netko nije shvatio ovaj problem dovoljno ozbiljno ako problem gledamo u kontekstu cijene jednog dana štrajka i to nas koji radimo u školstvu vrijeđa", poručio je.
Mamić je ustvrdio da je po njegovom dubokom uvjerenju odgovornost za to 80% na sindikatima, a samo 20% na Vladi. Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac kaže da Vlada nastavnicima ne može uvesti radnu obvezu ali može ne platiti dane u štrajku. Gotovac se ne slaže s ministricom Divjak da su u pitanju igre moći između premijera i sindikata.
Također je mišljenja da bi dizanje plaća jednoj skupini dovelo do sličnih zahtjeva drugih skupina. "Ne radi se ovdje samo o koeficijentima, ovdje se radi o ukupnom odnosu plaća i o ukupnom djelovanju javnih službi u cijeloj državi. Nije ovdje pitanje samo jedne službe i samo nekih ljudi, mi doista u Hrvatskoj ovo možemo riješiti samo ako postavimo međuodnose između svih plaća u javnim službama i ako nekako postavimo očekivanja građana od tih javnih službi. Parcijalna rješenja nisu rješenja, sutra će se javiti netko drugi s istim problemom", poručio je Gotovac.
Nemoguć kompromis?
Stipić je rekao da Vladina ponuda ima tri ključna elementa. "Nećemo vam dati kroz koeficijente već kroz dodatak, nećemo vam dati odmah već odgođeno i nećemo dati 6 posto koliko tražite već ćemo vam dati 1 posto". Stoga zaključuje da se na toj osnovi ne može postići kompromis.
"Niti jedan štrajk nije završio jer će štrajkači za 8 mjeseci dobiti ono što su tražili štrajkom. Ako vi tražite 6, a nude vam 1, gdje je tu kompromis, valjda bi se trebalo naći na nekoj sredini. Svjesni smo mi toga da je sve otišlo predaleko, ali smo i odlučni da nećemo odustati sve dok od strane Vlade ne dobijemo ponudu koja će biti prihvatljiva najvećem dijelu našeg članstva i zaposlenih u školama", poručio je.
Oporezivanje nove tehnologije
Župan Goran Pauk je komentirao i izjavu sindikalista Krešimira Severa kako bi trebalo oporezovati nove tehnologije. Kaže kako se nada da je ta izjava izvučena iz konteksta jer su istraživanje i razvoj nešto u što Europa i svijet ulažu, a ne oporezuju ih. "Ako ćemo oporezivati nove tehnologije, ne znam gdje ćemo doći, njih treba privlačiti, a ne oporezovati", kaže.
Stipić kaže da njihovi zahtjevi iznose 350-400 milijuna kuna. Ako vam šteta za tjedan dana u štrajku iznosi 200 milijuna kuna, onda tu nije u pitanju novac već možda neki sukob između premijera i ministrice, ustvrdio je. Suprotstavio mu se Mamić iznoseći druge brojke, pa su se njih dvojica oko toga porječkali, piše HRT.
