Od početka školske godine 14-ero djece čak je šest puta bilo u samoizolaciji, odnosno gotovo dva mjeseca. Online nastava, maske, ograničena druženja - sve to ostavlja posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Sve češće im je potrebna pomoć, a na preglede se negdje čeka i mjesecima.
Broj djece kojima je pomoć potrebna u ordinaciji ove psihologinje dvostruko je veći nego prije pandemije.
Anita Alegić Karin, klinička psihologinja Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, daje detalje:
"Javljaju se za pomoć zbog anksioznih smetnji, koji se intenziviraju u vidu paničnih napada. Zbog depresivnih smetnji. Nesigurni su, osjećaju se loše i neprilagođeno, ne vjeruju samima sebi. Imamo jako puno samoozljeđivanja."
Da sve više djece osjeća negativne posljedice promjene načina života i školovanja, potvrđuju i u ovoj školi.
Ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog u Zagrebu Damir Jelenski kaže: "Ide od bulimije, anoreksije, suicidalnih misli. Imamo samoozljeđivanja i hospitalizacije zbog kliničke depresije. Prijašnjih godina bio je po jedan, dva ili tri učenika, sada ta brojka ide od 12, 15 do 20 učenika koji traže pomoć i kojima je ta pomoć nužna."
Istraživanje provedeno na gotovo 30 tisuća učenika na kraju prošle školske godine pokazalo je da gotovo 60 posto maturanata smatra da je pandemija na njihov život imala negativan utjecaj, a njih više od pola misli da je negativno djelovala i na njihovo psihičko zdravlje.
Posljedice vide i Osjećaju i roditelji.
Tea Prestotnik Prebeg iz Poreča kaže nam: "Osjećaju se usamljeno, fali im taj socijalni kontakt s drugom djecom jer tako izgrađuju sebe i jako su mu falili prijatelji."
Tena Pick iz Zagreba također smatra: "Ni na roditelje ne utječe dobro, pogotovo na majke koje su uglavnom zadužene za 'hendlanje' online nastave. A djeca moraju biti s drugom djecom."
Psiholozi tvrde, ocjene su prvi znak da nešto nije kako treba.
"Koliko god to banalno zvučalo, ali čak i kod srednjoškolaca, kad popuste u učenju, to je prvi znak. Roditelji ono što mogu je da ih promatraju, da ih slušaju i da shvaćaju ozbiljno ono što im djeca kažu", savjetuje Anita Alegić Karin.
Život na distanci, online nastava, maske - sve im to teško pada. Nastava od kuće gomila zaostatke u gradivu, ali i nešto puno teže.
"Mentalne posljedice ne možemo odložiti za kasnije, gradivo možemo ostaviti i to će se nadoknaditi, ali psihološku poteškoću ne možemo ostaviti i reći to će se riješiti za dva tri mjeseca, to se mora rješavati sada i odmah", kaže ravnatelj Jelenski.
Jer svako deseto dijete pati od anksioznosti i depresije.
