KAKO DO GOTOVINE? /

Broj kredita raste, HNB pooštrava uvjete: 'Sve se riješi za pet minuta, a pitanje je što iza toga'

Kako građani nemaju novca trebaju kredite, pa je interes iz mjeseca u mjesec sve veći.

16.2.2019.
19:20
VOYO logo

Kako građani nemaju novca  trebaju kredite, pa je interes iz mjeseca u mjesec sve veći. Bankama naravno odgovara pa dodatno olakšavaju zaduživanje, u manje od pola sata, a neke nude i mogućnost traženja kredita i putem interneta.

No, HNB je zabrinut. Za nenamjenske gotovinske kredite uvjeti su sve blaži, što, čini se, neće još dugo trajati jer najavljuju pooštravanje uvjeta za dobivanje kredita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brzi gotovinski krediti mnogima su jedini način za doći do većeg iznosa gotovine. No, oni koji su se opekli s kreditom u švicarskim francima, dobro će razmisliti prije idućeg zaduženja.

Broj kredita raste

"Ni govora, ni govora, više ne ni jednom. Sve je vrlo jednostavno, vrlo je ubrzano, sve ćeš riješiti za 5 minuta, a pitanje je što se događa iza toga", kazala je Maja Gavran iz Udruga Franak. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I tako broj kredita raste. U prošloj godini ukupni krediti u Hrvatskoj dosegnuli su više od 124 milijarde kuna i bilježe 4,6 posto porasta. Od toga više od 47 milijardi kuna otpada na nenamjenske kredite koje su građani uzimali 11 posto više nego godinu ranije.

"Oni su primorani uzimati kredite zbog kućanstava, kućanskih aparata, pripreme sezone i oni ulaze u rizike, možda je jedan od rizika taj što su kamate relativno visoke u odnosu na gospodarski rast", kazao je ekonomski analitičar Tihomir Domazet

I tako kreditiranje potiče potrošnju, a ona pak rast BDP-a, tvrde u Hrvatskoj udruzi banaka. "Treba imati na umu da su potrošački krediti zamijenili ili zamjenjuju druge kredite, koji polako nestaju s tržišta ili se bitno smanjuju, kao što su, primjerice, auto krediti", tvrde iz HUB-a. 

"Građanima treba više izaći u susret"

No, trend rasta kreditiranja mogao bi se smanjiti jer iz Hrvatske narodne banke najavljuju strože kriterije. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Banke u nekim slučajevima mogu odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa. Nužno je u određenoj mjeri ujednačiti kriterije za procjenu kreditne sposobnosti među različitim vrstama kredita", poručuju iz HNB-a. 

Ekonomski analitičar Tihomir Domazet pak smatra da građanima treba više izaći u susret. "Uloga HNB-a bi trebala biti da se omogući, olakša uzimanje kredita na ispravan način i za banke davaoce kredita i za stanovništvo korisnike kredita u smislu da bude povoljniji, raspoloživiji iznos, odnosno kamate", kaže Domazet. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogi strahuju da bi nenamjenski krediti mogli postati novi slučaj Franak. "Banke sebe jako dobro osiguravaju i nikada im se ništa neće dogoditi, svaki kredit je rizik za onoga tko ga uzima, za kreditoprimca za banku nikako, sve priče da se olako daju to ne stoji, banka sebe jako dobro osigurava", kaže Biserka Vinceković iz Udruge Franak.

U HNB-u pak tvrde da je rizik manji jer je riječ o kunskim kreditima s fiksnom kamatom. No, ipak razmišljaju i o kraćim rokovima otplate nenamjenskih kredita. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo