Premijer Andrej Plenković sve se više susreće s pitanjem što je sve napravio nakon što je u veljači 2018., na sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, otvorio temu ratne odštete.
O tome je nedavno Plenkoviću zastupničko pitanje postavio suverenist Željko Sačić, a odgovor traži i predsjednik Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata Zoran Maras. Ta udruga, rekao je Maras za Novi list, namjerava slijediti sve upute Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite o organizaciji Kolone sjećanja u Vukovaru. Ali, kao da smatraju da zaslužuju nešto zauzvrat.
"Poštujući žrtvu Vukovara i svih hrvatskih branitelja, nakon Kolone sjećanja pokrećemo inicijativu u vezi ratne odštete koju bi Srbija trebala platiti zbog agresije na Hrvatsku. Prilikom posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, podsjećam, premijer Plenković rekao je, kontra tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, da je s njim razgovarao i o ratnoj odšteti. Moje je pitanje, kao predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, predsjedniku Vlade, što je učinio nakon te izjave, dakle u više od dvije i pol godine. Očekujem premijerov poziv na sastanak na kojem bi, u danima kad prođe vukovarska Kolona sjećanja, nas hrvatske branitelje izvijestio što je sve poduzeo na temu ratne odštete. Želja nam je da nas premijer Plenković za Božić počasti ratnom odštetom", kazao je Maras.
Predstavnici hrvatskih branitelja sada procjenjuju da je vrijeme za pojačavanje pritiska i zato Maras poziva Plenkovića da ih primi i osobno im objasni do kuda se doguralo u nastojanju da se Srbiju privoli da plati ratnu odštetu. Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio je 2015. hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid, ali je u presudu ušla rečenica da »Sud ohrabruje obje strane da nastave suradnju i razmotre nuđenje prikladnih reparacija žrtvama kršenja međunarodnih propisa, konsolidirajući tako mir i stabilnost u regiji«.
Ratna odšteta procjenju se na 43 milijarde eura.