No i to se posljednjih godina promijenilo, naročito unutar Europske unije, pa su izvanbračne zajednice i registrirana partnerstva postali mnogo učestaliji, piše Glas Slavonije.
Brakova sve manje, razvoda sve više
Podaci Eurostata kažu da je u 2011. godini u 28 zemalja EU-a brak sklopilo 2,1 milijun parova, što su 4,2 braka na 1000 stanovnika, dok je 2000. godine ta stopa bila 5,2.
S druge strane, zabilježen je gotovo milijun razvoda u Uniji, što su dva razvoda na 1000 stanovnika, a to je povećanje u odnosu na 1,8 razvoda na tisuću stanovnika, koliko je zabilježeno 2000. godine. Drugim riječima, Europljani rjeđe stupaju u brak i sve učestalije se razvode.
Najveća stopa sklopljenih brakova u 2013. godini, prema podacima Eurostata, zabilježena je u Litvi (6,9 na tisuću stanovnika), Cipru (6,4) te na Malti (6,1), a najniža u Bugarskoj i Sloveniji (obje zemlje sa stopom od 3 braka na 1000 stanovnika), Portugalu (3,1) te Italiji i Luksemburgu (3,2).
Najviša stopa razvoda bila je u Latviji (3,5 na 1000 stanovnika), Danskoj i Litvi (3,4), te Švedskoj (2,8), a najmanje ih je zabilježeno u Irskoj (0,6 na 1000 stanovnika), na Malti (0,8) i u Italiji (0,9). Hrvatska je u obje kategorije ispod prosjeka EU-a s dva braka na 1000 stanovnika i s 1,8 razvoda na tisuću stanovnika.
Maltežani najskloniji braku i najmanje se razvode
Iako brak "izlazi iz mode" i dalje je više od 55 posto populacije starije od 20 godina unutar EU-a u braku. Podaci po zemljama govore da u braku najviše vole biti na Malti i Cipru (64,6 posto populacije starije od 20 godina) i Grčkoj (62,4 posto), dok su bračnom životu najmanje skloni Mađari (47,7 posto), Finci (48,3 posto) i Slovenci ( 49,9 posto).
Prema postotku razvedenih prednjače dvije baltičke zemlje - Latvija s 15 posto i Estonija s 14,5 posto, te Češka s 12,8 posto, a najmanje je razvedenih na Malti (svega 0,6 posto od ukupnog stanovništva) te Irskoj (2,6 posto) i Italiji (2,8 posto).
Hrvatska bilježi 59 posto stanovništva starijeg od 20 godna koje je u braku, 12 posto udovaca i udovica, 4,7 posto razvedenih i 23,8 posto samaca.
Mlađi vole neregistrirane zajednice
Među mlađim generacijama (od 20 do 29 godina starosti) njih 15 posto živi u izvanbračnoj, neregistriranoj zajednici unutar 28 zemalja EU-a. No, taj oblik neregistrirane zajednice nije osobito popularan u Hrvatskoj, pa svega 2,9 posto populacije starije od 20 godina živi 'neregistrirano', piše Glas Slavonije.
Po tom su pitanju od Hrvata konzervativniji jedino Grci (1,7 posto), Poljaci (2,1) i Maltežani (2,5).
S druge strane, u Švedskoj čak 18,3 posto populacije živi u zajedničkom domaćinstvu, neregistrirani u bilo kakav oblik partnerstva, braka ili sličnog, a visok postotak izvanbračnih zajednica bilježe i Estonija (16,4 posto), Francuska (14,3) te Danska i Finska (14 posto). U izvanbračnoj zajednici samo 3,8 posto populacije EU-a starije od 50 godina tako živi.
Trend kasnijeg stupanja u brak
Također, sve izraženiji je i trend kasnijeg stupanja u brak. U 2013. godini prosječne godine muškarca koji prvi put stupa u brak bile su iznad 30 u svim državama EU-a, osim Poljske (29 godina), Litve (29,5) i Rumunjske (29,7). Muškarci prosječno najstariji stupaju u brak u Švedskoj (35,7 godina) te Danskoj, Španjolskoj i Italiji (oko 34 godine). Zemlje u kojima se žene u prosjeku najmlađe udaju su Rumunjska (26,3), Poljska (26,6) i Bugarska (26,7), dok su u prosjeku najstarije nevjeste u Irskoj (34,3), Švedskoj (33) i Španjolskoj (32,2).
Hrvatice i Hrvati naspram ostalih zemalja EU-a relativno rano stupaju u brak. Muški u prosjeku s 30,5 godina, a žene u prosjeku s 27,6 godina. Shodno tomu i žene sve kasnije postaju majke - prosječno s 28,7 godina u EU-u.
Prosječna starost prvorotkinja najviša je u Italiji (30,6 godina), Španjolskoj (30,4) i Luksemburgu (30), dok u prosjeku najmlađe žene rađaju svoje prvo dijete u Bugarskoj (25,7), Rumunjskoj (25,8) i Latviji (26,1). U Hrvatskoj je prosječna dob prvorotkinje 28 godina.