Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je danas u Marakešu da se Ujedinjeni narodi kao svjetska organizacija do sada nikada nije sustavno bavio migracijama, jer bi se u suprotnom možda izbjegla velika migracijska kriza koja je Europu potresala 2015.
"Ovo je globalni problem koji su Ujedinjeni narodi odlučili početi rješavati. Kako će ići ta dinamika to je neizvjesno, neizvjesno je i koliko će trajati. Međutim činjenica je da se na globalni izazov rješenje može tražiti samo globalno", kazao je Božinović hrvatskim novinarima uoči sastanka na kojem bi predstavnici više od stotinu zemalja u ponedjeljak i utorak trebali potvrditi Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.
"Kako bih najjasnije opisao važnost ovog skupa reći ću da su se Ujedinjeni narodi prije počeli baviti migracijama, ovo je prvi skup UN-a o migracijama, vjerojatno 2015. i 2016. godine ne bismo vidjeli one valove migranata koji su bez kontrole prelazili preko pola Europe da bi došli do cilja u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i drugim zemljama", rekao je Božinović za RTL nadodavši da će se svijet ili "okupiti oko rješavanja pitanja migracija ili će nas migranti sve preplaviti".
Nema razloga za strah
Na pitanje treba li se bojati tog dokumenta Božinović je kazao da se u vezi Globalnog kompakta ne treba bojati "apsolutno ničega".
"Riječ je o dokumentu kojega bi označio kao proces kako bi se u budućnosti migracije regulirale da ne bi imali ono što imamo danas na hrvatskim granicama. Dakle s jedne strane postoje zemlje iz kojih ljudi odlaze i treba se posvetiti pitanjima zbog čega odlaze, kako im se može pomoći da ostanu u svojim zemljama. S druge strane postoje i zemlje koje žele radnu snagu te zemlje koje su kao Hrvatska tranzitne i ta pitanja se moraju regulirati", rekao je ministar.
Istaknuo je da hrvatska politika od početka kombinira dvije vrste aktivnosti jer ne dopušta ilegalne ulaske u Hrvatsku, uz istovremenu jaku diplomatsku aktivnost.
Senzibiliziranje Europske unije
"Podsjetit ću da smo našom zaslugom uspjeli EU na neki način senzibilizirati za pitanje zemalja koje su na balkanskoj ruti, jer danas pitanje migracija kroz BiH, Crnu Goru i Makedoniju ne bi bilo na dnevnom redu da nije bilo Hrvatske", rekao je Božinović.
Najavio je da će konferenciju iskoristiti i za razgovore s predstavnicima mnogih zemljama iz kojih dolaze migranti poput Alžira, Iraka, Afganistana, Pakistana i Turske, kako bi se diplomatskom akcijom "ne samo bilateralno nego i na razini EU" usmjerili napori za pomoć tim državama kako bi zadržali svoje državljane.
Na pitanje da velik broj zemalja ne želi podržati tzv. Marakeški sporazum Božinović je rekao da "većina članica EU podržava sporazum" te da su sudjelovale u pripremnim fazama.
Hrvatska neće dopuštati ilegalne migracije
"Mislim da je to osjetljivo pitanje, međutim mi smo tu što se Hrvatske tiče vrlo jasni i transparentni. Mi ilegalne migracije dopuštati nećemo, ali smo skupa sa svima onima koji žele da se to pitanje riješi na njegovu izvorištu", kazao je ministar.
"Činjenica je da mnogi akteri ovo pitanje koriste za unutarnje političke probitke time što se šalju i vijesti koje su nerealne i ne odgovaraju istini. Ima i pokušaja da se ljude preplaši s pitanjem migranata, ali svi koji žive u Hrvatskoj znaju da smo mi tu vrlo čvrsti, da ćemo ostati čvrsti i da nema nikakve potrebe za vjerovanjem onima koji šire lažne vijesti. Migracije su tu, one neće nestati, ali kompletna organizacija i hrvatske policije i hrvatske države jamči svim našim građanima i svim gostima Hrvatske da će biti na sigurnom", naglasio je Božinović.
Povećan broj krijumčarenja ljudi
Ocijenio je i da je zabilježen povećan broj krijumčarenja ljudi od čak 88 posto u odnosu na godinu ranije govori koliko je hrvatska policija efikasna.
"Siguran sam da vodimo realnu politiku koja je usmjerena na boljitak hrvatskih građana i ukoliko se svijet prije ili kasnije okupi oko ovog pitanja, ako svi malo spuste tenzije siguran sam da ćemo se početi približavati rješenjima. Budimo realni, bez obzira tko što tvrdio da EU nije postigla sporazum s Turskom i da Turska nije zatvorila granice pitanje je na što bi Europa danas ličila", zaključio je Božinović.
