Davor Božinović gostovao je u RTL-u Danas, gdje je govorio o aktualnim temama. Što se tiče Schengena, navodi kako je ulazak države u to područje veliko olakšanje, uzbuđenje.
"Šest godina svakodnevno smo se bavili Schengenom, uz ostale poslove. Došao je i taj trenutak 8.12 kada smo dobili potvrdu Vijeća ministara, ovo je bilo svečano obilježeno, svi zajedno potvrdili što govorimo godinama, a to je da je RH zaslužila nego je i postala članicom", kaže.
Po pitanju promjena koje će uslijediti za brojne policijske službenike na graničnim prijelazima, navodi kako je načelnik na Bregani tamo bio 27 godina, tamo je počeo službu. Policajci sada prelaze na druge poslove, vezane za borbu protiv graničnog kriminala, više od 700 njih bit će u toj ili drugoj liniji rada.
Ipak, kućice na granicama ipak ostaju, a ministar pojašnjava: "Uvijek postoji mogućnost da država ili niz država, kao u COVID pandemiji da se aktiviraju interne granice. Trenutno nemaju funkciju, neke kompenzacijske mjere ili službenici će kretati s tih kućica. Mi ćemo svoje rasporediti po policijskim postajama u blizini. Najveći dio s Bregane ide u Samobor, Zaprešić".
Hoće li pak to značiti i više migranata navodi kako to nema veze sa Schengenom, to je, smatra, fenomen posljedica siromaštva, klimatskih promjena, rata, agresije na Ukrajinu. "Elementi koji utječu na povećanje broja migranata, policija je ta koja će s drugim službama dati odgovor na to", kaže.
Slučaj iz Zambije
Na pitanje o slučaju iz Zambije, rekao je kako sve treba utvrditi. "Poznato vam je da naše institucije imaju osnovanu koordinaciju. DORH i policija su krenuli s izvidima i treba po svakom slučaju vidjeti na temelju čega su donesene odluke, upisi, rješenja", rekao je.
Znači li to da je pogreška počinjena u RH, navodi kako je prerano govoriti o tome, da izvidi traju, da je sve to nešto što se može istražiti, i na području Hrvatske, ali i međunarodnom suradnjom šire.
Što je pak s tim ljudima koji su zatočeni, ministar navodi da je ministarstvo već nekoliko puta komuniciralo, konzuli su u već nekoliko navrata odlazili tamo, obavljaju razgovore s državljanima, ali i institucijama. "Znamo da su u situaciji koja nikome nije ugodna, ali nemam nekih prigovora na postupanje", kaže.
Upitan je na kraju i može li se išta učiniti pri posvajanju djece iz Afrike pa govori: "Postoji ono kako treba raditi, propisane procedure, treba vidjeti i iz svakog slučaja gdje se stvari mogu dodatno poboljšati".
