Kardinal Bozanić istaknuo je da na današnji dan obilježavanja 25. obljetnice žrtve Vukovara i svatko na svoj način proživljava i bol i ponos, ljubav prema domovini i pitanja o budućnosti, svoju vjeru i pouzdanje u Boga.
"Hrvati su morali gledati nemilosrđe"
"Naš hod u procesiji kroz Vukovar u mislima je spajao slike života prije razaranja Grada, slike gaženja ljudskosti te izrugivanje pravde tijekom i nakon rata, slike ljudi koji su sačuvali lice Vukovara i onda kada su i suze od boli presušile. Taj je naš hod spojio sve hrvatske krajeve i ljude diljem domovine i svijeta, branitelja i novi naraštaj kojemu prenosimo vrijednost spomena", rekao je Bozanić.
Naglasio je kako je danas okupljanje u Vukovaru, na važan spomendan za hrvatsku državu i okupljanje u narodnom zajedništvu u ovoj učionici Života. Dodao je kako je neznatna bila pomoć ljudi koji su mogli zaustaviti uništavanja Vukovara i Hrvatske te da je "hrvatski pogled često morao gledati ljudsko nemilosrđe".
No, kazao je Bozanić, to "uči o dvije vrijednosti koje su najveća utjeha: Božje milosrđe i Njegovo ime. To je središnji oslonac koji ne smijemo previdjeti, okruženi imenima naše braće i sestara, na grobovima onih koji su svjedočeći milosrđe bili izloženi nemilosrđu prije dvadeset i pet godina".
Kritizirao nemar spram povijesnih istina
Kardinal Bozanić istaknuo je da su prijašnjih godina upozoravali na pogubnost pokušaja da se zaniječe posebnost i zanemari istina o Vukovaru, kao i istina o stradanju hrvatskih ljudi u Domovinskome ratu. Taj se nemar, dodao je, samo nadograđuje na nemar prema istini o Drugome svjetskom ratu i o komunističkome poraću, što je do danas s debelim naslagama laži; i zbog tog nemara, iste laži još uvijek iznova truju našu sadašnjost.
Napomenuo je kako su danas u Vukovaru u ovako velikom broju okupljeni iz svih krajeva Hrvatske.
"Ovdje smo kao narod ponosni u svojoj hrvatskoj državi. Zbog naše sadašnjosti i budućnosti nedopustiva je neosjetljivost za ovaj Grad i otklanjanje pogleda od Vukovarske žrtve. Komu je ovdje trebalo dovođenje do apsurda međuljudskih odnosa, napetosti između institucija i ljudi koji su najviše propatili? Koji su to dobri plodovi izrasli iz provociranja hrvatskih branitelja? Koliko je samo vremena, života, energije hrvatske nacije koštalo poigravanje s osjećajima hrvatskih građana?", upitao je kardinal Bozanić.
Naglasio je da je u 87-dnevnoj opsadi Vukovara, od kolovoza do studenoga 1991. godine, neprijatelj hrvatske države izvršio najstrašnije razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, razorio Grad na Dunavu, te ubio i protjerao njegove stanovnike.
"Počinitelji zla nastoje umanjiti ono što su učinili"
Stoga je Vukovarska žrtva postala simbolom svih žrtava podnesenih u Domovinskom ratu, na tisuće poginulih i ranjenih civila i vojnika u Domovinskom ratu, rekao je, podsjetivši kako za 1571 osobu još do danas nije poznata sudbina.
Vukovarska žrtva prisjeća i na prizore masovnog progona hrvatskog pučanstva od Podunavlja, Posavine, zapadne Slavonije, Banovine, Korduna, Like do Dalmacije. U tim je godinama na slobodnom hrvatskom prostoru bilo iz okupiranih područja Hrvatske oko 550.000 prognanika, a k tome je još 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu; 26 posto hrvatskog teritorija bilo je okupirano i na tom je prostoru izvršeno etničko čišćenje, uništavanje hrvatske kulturne baštine, 351 katolička crkva potpuno je uništena, a ukupno 1313 katoličkih crkava oštećeno, zatirani su svi tragovi hrvatskog identiteta, naglasio je.
Kardinal Bozanić istaknuo je kako i danas počinitelji zla nad Vukovarom i na drugim područjima Hrvatske nastoji zanemariti ili umanjiti to veliko zlo učinjeno od pojedinaca ili zločinačkih organizacija.
"Imamo obvezu posebno njegovati kulturu spomena"
"Kako to da zločini protiv čovječnosti, kao što je ovaj na Ovčari, ili onaj u Škabrnji, kojega se danas s posebnim pijetetom spominjemo, ili druge, ne zanimaju naše državne institucije? S ovoga vukovarskoga groblja diže se glas i mrtvih i živih da je krajnje vrijeme da hrvatska država svim sredstvima uloži napor u rasvjetljavanje svoje prošlosti, svega onoga što joj je na ponos, a i onoga što je opterećuje", rekao je Bozanić.
Upozorio je kako nas nemar i nebriga da se prikupe i proučavaju dokumenti iz novije prošlosti mogu dovesti do nepojmljivih neprilika, u koje bi mogli doći ne samo hrvatski branitelji, koji su se nesebično davali za obranu bližnjih, nego i iskrivljavanje istine o Domovinskom ratu.
"A da se - uz velike žrtve sve do spremnosti davanja života iz ljubavi - u tom nama nametnutom ratu Hrvatska nije obranila, danas ne bi bilo hrvatske države", naglasio je kardinal Bozanić.
Stoga sada, dodao je, kada je stasao novi hrvatski naraštaj, imamo obvezu posebno njegovati kulturu spomena, ugrađivati je u obrazovni sustav i u izražaje hrvatske kulture.
"I ne treba nas čuditi da se upravo na području kulture te odgoja i obrazovanja ta memorija ili želi iskriviti ili potpuno ukloniti", naglasio je zagrebački nadbiskup.
Simbolika vukovarske jarebice
Poručio je kako je na hrvatskoj državi pokazati da ima snagu i odgovornost za oplemenjivanje toga spomena, bez kojega hrvatski narod ostaje bez svoga identiteta i bez unutarnje snage koja se raduje budućnosti.
"Rečeno današnjim biblijskim riječima: ostaje bez imena i snage Božje prisutnosti koja progovara milosrđem. Bez spomena postajemo mlaki, sebični i neosjetljivi, dok nam žrtva Vukovara govori o gorljivosti, snazi, brižnosti, milosrđu i zajedništvu, koje se toliko puta očitovalo u hrvatskom narodu, kad nam je bilo najteže", zaključio je kardinal Bozanić.
Zahvalivši Bogu za mir u domovini kardinal Bozanić podsjetio je na poznati drevni simbol - Vučedolsku, Vukovarsku golubicu, za koju stručnjaci kažu da bi se moglo raditi i o jarebici, no oba tumačenja su lijepa i nadopunjuju se. U toj simbolici podsjetio je kako jarebica, kada vidi prijetnju grabežljivca počinje privlačiti pažnju na sebe da bi od neprijatelja spasila svoje malene. Naglasio je kako je to lijepa slika Vukovarske žrtve.
"Nezaštićena mlada hrvatska država, nedovoljno jaka za nalet grabežljivaca koji su je htjeli uništiti; udarana po svojim krilima, na istoku, sjeveru, zapadu i jugu, te preslaba za izravno suočenje, imala je svoju majku-zaštitnicu u Vukovaru. Izgledala je kao lak plijen; šepala je, bila na izdisaju, a ipak je dugo privlačila snagu neprijatelja, nadmoćnog agresora, i omogućila mladima da ojačaju. A zatim – istinski ranjena, izmučena do iznemoglosti – uspjela se vinuti u let.
I premda vučena i vrebana po kućama, tražena po blatnim poljima, odvođena do strahotnih jama; premda ubijana na cestama, u vrtovima, u podrumima, u bolnicama, nikada nije uhvaćena.
Ostala je živjeti u svojoj domovini: od Dubrovnika, Splita i Šibenika, od Zadra, Škabrnje i Knina, od Gospića, Slunja i Karlovca, Petrinje i Voćina, do Vukovarske bolnice, 'Veleprometa' i Ovčare. Ovdje na ovom Memorijalnom groblju ostavila je svoje tragove u bjelini križeva. Ranjena se sklonila u raspuknuti križ koji u svome središtu čuva poruku mira i vječnosti, Vukovarske golubice mira", zaključio je u propovijedi kardinal Bozanić.
"Gospodine, oslobodi nas, naše nove naraštaje, od rata"
S vukovarskog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata kardinal Bozanić poručio je kako je ovo sveto mjesto molitve za mir i zajedništvo u hrvatskom društvu, za mir među narodima i državama, za nove odnose na ovim prostorima, pozvavši: "Gospodine, oslobodi nas, naše nove naraštaje, od rata i svakoga drugog zla".
"Na ovome polju vukovarskih križeva osjećam potrebu zahvaliti za sve nesebične ljude, koji su sačuvali vidljivom sliku Boga u čovjeku i ublažavali rane milosrđem", rekao je kardinal Bozanić dodavši: "Blagoslovite mene i sve nas, svi vi, hrvatske žene i muževi, hrvatski branitelji, koji ste domovini darovali sve, ne tražeći ni zahvalnice ni odličja. Štoviše, za uzvrat ste dobili nerijetko tek porugu i prozivanja, bešćutnost i prijezir. Blagoslovite našu domovinu svojom hrabrošću i ustrajnošću, mirom koji provire iz Božjega Duha, koji je snaga slabima i okrjepa umornima".
Kardinal Bozanić na kraju svete mise zazvao je Božji mir i zagovor naših svetih svjedoka vjere i mučeničkih primjera, među kojima posebno blaženoga Alojzija Stepinca, kao i zagovor nebeske Majke, Presvete Bogorodice Marije, koja je, naglasio je, hrvatskom narodu i Hrvatskoj domovini pomoć i budućnost.
