"Danas smo se okupili na ovome polju gdje je nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata prije 70 godina zapocela bleiburska tragedija hrvatskoga naroda, taj zlocin protiv covjecnosti sto ga je sustavno izvrsila jugoslavenska vojska pod znakom crvene zvijezde petokrake", kazao je Bozanic u svojoj homiliji pred, kako navode organizatori, 25.000 do 30.000 ljudi. Bozanic je kazao da je na ovom polju poceo krizni put koji je nastavljen u kolonama smrti u neistrazenim jamama i logorima, a sve bez svjedoka, sudova i presuda s ciljem da se zrtvama zatre svaki spomen i trag groba.
Kardinal je podsjetio da je 1945., za razliku od zapadne Europe u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama srednje i istocne Europe doslo do zamjene jedne totalitaristicke vlasti drugom te da je dotadasnji nacifasizam zamijenio komunizam.
"Za nas je osvajanje vlasti od komunistickog totalitarnog sustava znacilo novi pocetak progona, zatvora i ubijanja nevinih ljudi; tu su jame i fojbe te vec poznate i jos nepoznate i neistrazene masovne grobnice i grobista", kazao je kardinal.
Kardinal se u tom kontekstu osvrnuo na rijeci pape Ivana Pavla II. u Mariji Bistrici u listopadu 1998. godine kada je kazao da je 20. stoljece bilo obiljezeno trima velikim zlima: fasizmom, nacizmom i komunizmom.
Izrazio je takoder zaljenje sto se u nasoj domovini posebno zadnjih godina ponovno zele ozivjeti sukobi i stare ideoloske podjele za koje se vjerovalo da su dijelom prevladane.
"Raspiruje se mrznja, namece se netrpeljivost i iskljucivost i nekima kao da je stalo produbljivati neistine ne bi li se produljili sukob i nasilje iz vremena totalitarizma. Po njegovim rijecima, nasuprot domoljubnom antifasistickom otporu iz Drugoga svjetskog rata danas se pojavljuje neka nova ideologija antifasizma koju ne nalazimo u suvremenosti drugih europskih zemalja".
"Izmisljanje neke fasizacije Hrvatske hrani tu ideologiju.... ne dopustajuci da hrvatsko drustvo raste u slobodi, zajednistvu i suzivotu. Za suvremen, miran i skladan razvoj hrvatskog drustva potreban je odmak i otklon od ideologija zla 20. stoljeca", rekao je kardinal.
Pozvao je prisutne da ne dopuste ni da sjeme novih ideologija antifasizma i antikomunizma unosi nove-stare podjele u nasu svakidasnjicu. Govoreci specificno o bleiburskoj tragediji izrazio je zaljenje sto se jos nije doslo do potpunije istine o svim zrtvama rata i poraca i zapitao se bojimo li se istine i vladaju li u Hrvatskoj snage koje ne zele da istina dode na vidjelo.
"Kako inace objasniti nemar drzavnih institucija da se dode do, koliko je moguce potpunije istine o svim zrtvama, da se ispitaju sve jame, masovne grobnice i stratista te da ih se dolicno oznaci bez obzira kojem narodu ili vjeroispovijesti pripadali, bez obzira na kojoj su strani ili bez strane pale, te da im se zagarantira principijelan pijetet".
Jos jednom je istaknuo da ne smijemo biti zarobljeni u ideoloskim sukobima Drugoga svjetskog rata i sve prisutne na Bleiburgu pozvao da ovo polje gledaju vjernickim srcem.
"Ovdje, gdje je smrt ostavila duboke tragove, pred nama je rjecita poruka nade... S ovog polja obiljezenog hrvatskim krizevima nas je pogled uprt prema Kristovu krizu i ispunjen nadom u Bozje milosrde", rekao je.
Na kraju homilije kardinal Bozanic spomenuo se kardinala Alojzija Stepinca i njegova snaznog poziva na oprastanje i pomirenje te citirao rijeci svetog Ivana Pavla II. da "oprostiti i pomiriti se, znaci ocistiti sjecanja od mrznje, zavade i zelje za osvetom". Ovdje, kako je rekao, nismo dosli noseni zlom, strahom i progonstvom i nismo vodeni politickim motivima.
"Danas se nismo dosli vratiti u proslost i ostati u njoj nego moliti za nasu domovinu, djecu i mlade", zakljucio je kardinal Bozanic.
U nastavku komemoracije molitvu za zrtve islamske vjeroispovijesti vodio je predsjednik Mesihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanovic.
Komemoracija na bleiburskom polju odvija se u organizaciji Pocasnog bleiburskog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovic i clana Predsjednistva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Covica.
Vijence u znak sjecanja su na bleiburskom polju su u nastavku komemoracije, medu ostalima, polozili u ime hrvatske predsjednice njezina posebna izaslanica Bruna Esih, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, branitelji iz Savske ceste, te predstavnici Hrvata iz RH, BiH i SAD-a.
Premijer Zoran Milanovic, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanovic u petak su pocast zrtvama Kriznog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.
Bleiburskom tragedijom naziva se stradanje vise desetaka tisuca vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati saveznickim snagama, ali ih je britanska vojska izrucila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburskom polju, a mnogi su stradali iducih mjeseci u marsevima danas poznatima kao ‘krizni putovi’.