Problem blokiranih i ovrha postao je jedan od najvećih državnih
problema - nerješiv već godinama. Blokiranih je 325 tisuća, a dug
je dostigao 43 milijarde kuna.
Premijer Plenković prije mjesec dana najavio je pomoć - otpis
dugova najugroženijim. Uzbunu je digla i hrvatska predsjednica
koja traži hitno rješavanje problema, koji bi, kako je rekla,
mogao imati i političke posljedice.
Odgovore na mnoga otvorena pitanja u studio RTL-a Danas došao nam je dati ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Ministre, diskriminira li ovaj zakon obične građane od većih igrača? Dojam je da uvijek mali nadrapaju?
Ovršni zakon, kao i svi drugi, jednak je prema svima. Temeljni cilj tog zakona je da se naplate ona potraživanja koja su dospjela, a nisu ispunjena.
Imamo primjere da se velikima oprašta, a oni mali zbog tisuću, dvije kuna su i dalje u blokadama...
Veliki su također blokirani, nisu blokirani samo mali. Imamo strukturu tih 325.000 blokiranih ljudi i vidimo da među njima ima veći broj onih koji su blokirani za manje iznose. U vrlo kratko vrijeme ćemo iznaći mjere da se omogući da jedan veći dio tih ljudi nađe izlaz iz toga.
O kojem broju ljudi se radi?
Radi se o stotinjak tisuća ljudi, što nije mali broj. Tu želimo obuhvatiti one koji su blokirani za iznos do 20.000 kuna i koji su blokirani dulje od tri godine.
Kako to mislite učiniti? Mnogi su obećavali. Postoje li konkretne mjere na koji način do toga?
Postoji mjera, to ćemo učiniti kroz izmjene Zakona o stečaju potrošača. Dakle za ljude koji su blokirani u iznosu do 20.000 kuna dulje od tri godine po službenoj dužnosti otvarat će se stečajni postupci koji će ići vrlo brzo. Ti ljudi će dobiti svoje povjerenike koji će u brzom postupku utvrditi imaju li oni kakve prihode, imovinu... Ukoliko toga nema, postupak će se otvoriti i zatvoriti. Ako postoji određena imovina ili prihod onda će se vidjeti što se može zatvoriti. Ako se ne može zatvoriti nakon kratkog vremena kušnje (ne dulje od pola godine ili jedne godine) zatvorit će se postupak i neće više biti tih obaveza koje su bile. U iznosima koji su veći ići će redovni postupak stečaja potrošača, koji je složeniji. Ali ovom mjerom mogli bismo obuhvatiti 100.000 ljudi.
U taj otpis dugova ne bi bili uključeni teleoperateri, što je prošla vlast pokušala pa se problem nije riješio...
Mi, kao država, ne možemo otpisivati tuđe dugove. Možemo otpisivati ono što su građani dužni državi. Ali mi ćemo predložiti mjere kojima ćemo ohrabriti teleoperatere i druge vjerovnike da otpišu dio potraživanja na način da ćemo njima umanjiti poreznu osnovicu za onaj dio koji otpišu.
Kad će doći famozni novi Ovršni zakon? Blokirani optužuju da se sve odugovlači zbog predizbornih kampanja...
Prošle godine smo imali vrlo snažne izmjene Ovršnog zakona. Po tim izmjenama danas ne može doći do situacije da ovršenik danas završi na cesti. Ako mu jedina nekretnina bude prodana, država mu pokriva 18 mjeseci stanovanja.
Ali i dalje je jako mnogo kritika na Ovršni zakon...
To je u redu, ali ovo su standardi koji vrijede. Podigli smo neovršivi dio plaće, koji danas iznosi oko 4.000 kuna. Imamo normativni i praktički okvir da blokirani ne moraju biti blokirani do krajnjih granica. Imamo cijeli popis potraživanja koja uopće ne idu u ovrhu. Ako netko ima plaću prosječnu plaću, koja je danas 6.000 kuna, 4.000 kuna je zaštićeno, ne može ući u ovrhu. Novi Ovršni zakon će voditi računa da ostanu standardi koji štite dignitet ovršenika, ali gledat ćemo i da smanjimo troškove ovrhe, da ta ovrha bude prihvatljiva.
'Hrvatskoj slijedi uništenje'
Miljenko Škalec jedan je od 18 u Hrvatskoj koji su pokrenli i osobni bankrot. Svaki mjesec točno mu je izračunato na što može potrošiti. "Blokirani su građani ne bih rekao drugog, već zadnjeg reda. Nitko ne želi riješiti problem", ističe Miljenko.
Od predsjednika Josipovića do predsjednice Grabar-Kitarović, nije ga riješila niti SDP-ova niti HDZ-ova vlada. Dug je od 2010. narastao sa šest na 43 milijarde kuna. Provedeno je više od osam milijuna ovrha. A broj blokiranih građana od 25 tisuća 2010. narastao na više od 300 tisuća.
"To je 325 tisuća obitelji koje svakodnevno doživljavaju traume, strah me da će završiti na cesti radi 20 tisuća kuna duga", kazao nam je Miljenko Škalec, blokirani građanin.
"Ako se ovako nastavi kamatariti i uništavati tvrtke i kućanstava Hrvatskoj slijedi uništenje", naglašava Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokiranih.
Jer dug koji bi građani i mogli otplatiti, zbog hrvatskih zakona, kažu, vrlo brzo postaje nedostižan. "Imali smo najveće zatezne kamate, mislim da na svijetu nema većih, imamo nepredvidive troškove, trošak ovrha se iz dana u dan sve više povećava", kazao nam je Miljenko Škalec, blokirani građanin.
Samo Fina na ovrhama mjesečno skupi i do pola milijuna kuna. A tu su još i javni bilježnici, agencije za utjerivanje dugova. Dana im je sudska nadležnost, a to kažu u Udruzi Blokiranih nije u skladu sa Ustavom, te pitaju Vladu...
"Diskriminira li sustav po kojem nakon deset godina deblokira imovina i računi narko bosu dok se obrtniku kojem je propao posao, ili ostao bez posla za 20 tisuća i jednu kunu a prodaje mu se na dražbi sva imovina", kazala nam je Kervatin.
Premijer je prošli mjesec najavio mjere otpisa duga. Predsjednica Grabar-Kitarović hitno je od Vlade prošli tjedan tražila da se riješi problem, koji je, složila se s Blokiranim, postao državni problem broj jedan.
"Ja vas molim gospodine ministre otvorite prozore svojih skupocjenih automobila i pogledajte kako osiromašen narod živi", ističe Škalec.