Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
To je nešto više od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto.
To je već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,9 posto.
Rast od 3,4 posto je najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao također 3,4 posto.
"Nema velikih iznenađenja, rast BDP-a u skladu je s očekivanjima, kao i neka kretanja po kategorijama", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
DZS je priopćio da je najveći pozitivan doprinos povećanju BDP-a u proteklom tromjesečju ostvaren rastom izvoza roba za 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Robni uvoz porastao je, pak, za 9,5 posto.
PLENKOVIĆ SE HVALI: ‘Za rast BDP-a je zaslužna moja Vlada, a HNS mora riješiti probleme’
Snažan rast osobne potrošnje
Na BDP je pozitivno utjecala i domaća potražnja. Konačna potrošnja kućanstava porasla je za 3,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom tromjesečju.
"S obzirom na značaj potrošnje kućanstava na ukupnu gospodarsku aktivnost, ali i činjenice da je u prosincu porasla iznimno snažno, ne iznenađuje što je upravo osobna potrošnja ponajviše generirala i rast BDP-a u tom razdoblju", kaže Zdeslav Šantić.
Kako ističe, raduje i činjenica da je ponovno došlo do ubrzavanja oporavka kapitalnih investicija, koje su tijekom trećeg tromjesečja bile blago usporene.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 2,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.
Unatoč snažnom rastu izvoza u proteklom kvartalu, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan, za 0,3 postotna boda.
"Doprinos neto inozemne potražnje je negativan zbog činjenice da je po istoj dinamici rastao uvoz roba i usluga kao i izvoz, a uvoz je i dalje nešto veći od izvoza", objašnjava Šantić.
Osim potrošnje i investicija, porasle su i druge najvažnije sastavnice BDP-a. Tako je potrošnja države ojačala 1,8 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na 2,1 posto u prethodnom tromjesečju.
Zanimljivo je da je ukupan izvoz prvi put u povijesti veći od 50 posto BDP-a.
"To je, naime, prvi put u povijesti mjerenja BDP-a da je na godišnjoj razini zabilježen izvoz veći od 50 posto BDP-a. Razlog je dobra turistička sezona”, rekao je na konferenciji za novinare Marko Krišto, ravnatelj DZS-a, piše Dnevnik.hr.
"Hrvatska je druga najbrže rastuća ekonomija Europske unije, odmah iza Rumunjske”, ustvrdio je Krišto.
Rast iznad prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom lanjskom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. skočio 3,5 posto. To je brži rast od prosjeka u Europskoj uniji (EU).
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a poraslo je u posljednjem lanjskom tromjesečju za 0,5 posto na kvartalnoj razini, a 1,8 posto na godišnjoj razini.
Lani gospodarstvo poraslo najbrže od 2007.
U cijeloj 2016. godini hrvatsko je gospodarstvo poraslo 2,9 posto, što je njegov najveći skok od 2007. godine, kada je BDP porastao 5,2 posto.
To je i znatno veći rast u odnosu na 1,6 posto u 2015., kada je gospodarstvo zabilježilo prvi uspon nakon šest godina recesije.
Lanjsko ubrzanje rasta gospodarstva zahvaljuje se jačanju svih sastavnica BDP-a, uključujući potrošnju države.
"Ne iznenađuje realni rast potrošnje države prošle godine jer smo imali deflatorne pritiske, odnosno pad cijena, a istovremeno se, radi političke situacije, nisu mijenjali nominalni rashodi", objašnjava Šantić.
U 2017. godini očekuje dalnje blago ubrzanje rasta gospodarstva.
"Zasad ostajemo pri procjeni rasta u 2017. za 3,1 posto, a dominantnu ulogu i dalje će imati potrošnja kućanstava uslijed promjene porezne politike koja će potaknuti daljnji rast u tom segmentu. Isto tako očekujemo nastavak rasta kapitalnih investicija, potpomognut ubrzavanjem korištenja sredstava iz EU fondova", zaključuje Šantić.
U 2017. očekuje se rast veći od 3 posto
I mnogi drugi makroekonomisti i institucije u tekućoj godini očekuju rast gospodarstva veći od 3 posto.
Tako u nedavnoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP porasti 3,1 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.
Prema očekivanjima analitičara Raiffeisenbank Austria (RBA), gospodarski rast u 2017. trebao bi ubrzati na 3,3 posto, što bi trebalo biti predvođeno rastom osobne potrošnje i investicija. "Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada, nižim troškovima financiranja, ali i očekivanjima da će i 2017. donijeti uspješnu turističku sezonu", navode analitičari RBA u osvrtu na izvješće DZS-a.
Očekuju i nastavak rasta investicija. To "temeljimo na pozitivnom trendu kod korištenja sredstava iz EU fondova, predizbornim aktivnostima uoči lokalnih izbora, ali i povratkom optimizma koji daje poticaj investicijskoj aktivnosti", navode analitičari RBA.
Osim domaćih makroekonomista, nedavno je i Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2017. s prethodnih 2,5 na 3,1 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje, pak, rast BDP-a od oko 3 posto, dok je Vlada proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.