Služit će kao ispomoć lokalnim i državnim samoupravama koje nisu u stanju riješiti sve zahtjeve u razumnom roku, pojašnjava se u prijedlogu, budući da bi ovom dinamikom legalizacije bile završene za – 16 godina. Agencija bi na određeno vrijeme trebala zaposliti novih 160 ljudi, čije će se plaće financirati iz naknada za legalizaciju.
"Kad netko kaže 'osnivanje agencije', diže vam se kosa na glavi i mi smo razmišljali kako da je nazovemo, ali mora se zvati agencija", priznala je ministrica graditeljstva, dodajući da ova ima rok trajanja.
"Zasad je riješeno šest posto zahtjeva", kazala je Anka Mrak Taritaš, dodajući da je taj tempo neprihvatljiv. Morat će se voditi i registar riješenih predmeta, koji je uvezan s Ministarstvom financija i Geodetskom upravom.
Premijer ju je zamolio da mu objasni zašto to sve ide tako sporo, a ona je odgovorila da su lokalne i regionalne samouprave "tradicijski spore" i da službenici koji ne ispunjavaju obaveze nikad nisu zbog toga bili kažnjeni.
Vrla nova Hrvatska: Imat ćemo previše radnih mjesta?!
Zakon o mirovinskom osiguranju donosi kontroverzno postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu i za prijevremenu starosnu mirovinu.
"Produžujemo dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina s početkom 2030. godine", obznanio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, objašnjavajući mjeru produljenje životne dobi i razvojem tržišta rada!
"Prema podacima koje imamo, 2030. godine bit će 370.000 nepopunjenih radnih mjesta. Prosječna dob u Hrvatskoj je preko 41 godinu, dakle nećemo imati dovoljno radnika da popunimo ta radna mjesta", izjavio je Mrsić.
Popust HNB-u
Vlada je izmijenila Zakon o potrošačkom kreditiranju amandmanom Hrvatske narodne banke. On se odnosi na klijente banaka s kreditima u valuti koja je rasla za 20 posto u odnosu na vrijeme odobrenja kredita (čitaj: švicarcima). Novina je da klijenti koji odbiju konverziju nakon što se, primjerice, franak vrati na svoju normalnu razinu, neće moći tražiti da im se kamata obračuna prema pravilima za maksimalno dopuštenu kamatu na stambene kredite, koja može biti za trećinu veća od prosječnih kamatnih stopa na stambene kredite.
Izmjenama Zakona o obrtu smanjuju se doprinosi za Hrvatsku obrtničku komoru i to za više od 50 posto – iznosit će dva posto osobnog odbitka - 44 kune mjesečno. Ministar obrta Gordan Maras je izjavio da je to uvod u reformu Komore koja bi se trebala financirati dobrovoljno, jer "ako Komora ne ponudi usluge koje će obrtnici plaćati i koristiti, teško će nastaviti funkcionirati u ovom obliku".
Naveo je i da će se iz ovrha izuzeti imovina obrtnika u kojoj on živi ili je koristi za rad kako se ne bi događalo da "netko zbog 10 ili 15 tisuća ostane bez kuće ili da mu se ne da dâ prehranjuje sebe i ljude koje uzdržava".
Neka djeca su doslovno gladna
Vlada je donijela izmjene Zakona o socijalnoj skrbi s novim kriterijima za ostvarivanje socijalne pomoći. Prvi put se određuje najveći iznos zajamčene socijalne naknade i to na 2.900 kuna. Odlučeno je, naime, da ne smije prelaziti iznos minimalne plaće. Ta zajamčena minimalna naknada objedinjuje četiri dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom.
Potpredsjednica Vlade za socijalu Milanka Opačić izjavila je da su samci, koji žive sa 600 kuna i nemaju mogućnost unovčavanja svoje imovine, te samohrani roditelji najugroženije socijalne skupine i da će im se omogućiti zajamčena minimalna naknada u iznosu od 2.900 kuna.
"Neka djeca su doslovno gladna jer im roditelji koriste potpore za druge stvari", izjavila je, dodajući da će se to ubuduće rješavati direktnom uplatom obroka u školi.
"Imamo dio socijale koji je naučio živjeti od pomoći i teško se aktiviraju", navela je zatim, dodajući da će se po novom zakonu promijeniti odnos prema radno sposobnima na socijalnoj pomoći, koji će dvije godine moći mirno nastaviti primati potpore, a zatim će ih se poticati na zapošljavanje. Oni koji pronađu povremeni posao, pomoć će im biti umanjena za iznos honorara.
Izmjenama zakona napravljena je zakonska pretpostavka za informatizaciju sustava i povezivanje s Poreznom upravom i Državnom geodetskom upravom kako bi se doznalo koliko tko prima, ali i za objedinjavanje socijalnih naknada.
Štrajkašima manje plaće
Vlada je odlučila razmjerno smanjiti plaće liječnicima koji štrajkaju već mjesec i pol dana. Premijer Zoran Milanović je prigovorio što su im plaće za rujan isplaćene u cijelosti zato što se radi o manjem broju zaposlenih koji su – zabušavali.
"Kad štrajkaju prosvjetni radnici i ne odrađuju nastavu, oni ispadaju naivni, glupi! Zašto se nisu sjetili čitati novine u razredu?", kazao je Milanović. Kazao je da prosvjetari štrajkaju po četiri dana zato što im sindikat može samo toliko troškova pokriti iz članarine.
"To je čvrga cjelokupnoj hrvatskoj javnosti", zaključio je Milanović o štrajku liječnika.
Nešto vas je oduševilo, naljutilo, rastužilo ili potaknulo da potražite dodatne informacije? Za slanje konstruktivnih, smislenih komentara uveli smo posebnu adresu komentari@portal.net.hr kako bismo i dalje saznali što mislite o temama o kojima pišemo.
Namjera nam je redovito objavljivati komentare čitatelja za koje procijenimo da su konstruktivni te da iz njih svi zajedno možemo nešto naučiti.
Pišite nam.
