Do tada je primao mjesečnu opskrbninu u iznosu od 1.100 kuna, a ta je vrsta naknade ukinuta izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Umjesto toga kao mogućnost uvedeno je pravo na zajamčenu minimalnu naknadu koje utvrđuje Ministarstvo socijalne politike i mladih. Slučaj 91-godišnjeg logoraša je kafkijanskih slučaj hrvatskog zakonodavstva, piše Novi list.
Zajamčenu minimalnu naknadu logoraši ustaških logora mogu dobiti ako dostave medicinsku dokumentaciju iz ustaškog logra ili dokumentaciju o liječenju tijekom ili neposredno nakon Drugog svjetskog rata, ne stariju od 15. svibnja 1946. godine.
Stigla i druga odbijenica
Jasno je da jasenovački zatočenik nema medicinsku dokumentaciju otprije 70 godina. Taj je bivši logoraš mogao ostvariti pravo na minimalnu zajamčenu naknadu, ali preduvjet na to je stavljanje državne zabilježbe na imovinu što mnogima, pa i njemu, nije prihvatljivo.
Nakon što je prošle godine njegov zahtjev odbio nadležni ured državne uprave, a jedan od glavnih razloga je nedostatak medicinske dokumentacije iz logora Jasenovac, pokrenuo je upravni spor kojim je tražio da mu se prizna status civilnog invalida Drugog svjetskog rata, ali je u ponedjeljak i taj njegov zahtjev odbijen.
Razlog za odbijanje zahtjeva je nemogućnost podnošenja materijalnih dokaza da je posljedica zatvaranja i trajnog mučenja trajni invaliditet. On je bio zatvoren gotovo godinu dana, u dva zatvora, Staroj Gradišci, a najviše vremena u Jasenovcu.