Temeljni sukob Pantovčaka i Banskih dvora oko Janafa bijesni jer Predsjednik proziva Vladu i DORH za curenje informacija, a premijera proziva da je morao znati što se događa u Janafu dok se Andrej Plenković poziva na neovisnost pravosuđa.
No bivši ravnatelj USKOK-a ŽeljkoŽganjer za RTL jasno poručuje da je premijer trebao znati da su pod istagom ljudi iz vlade.
Na pitanje piše li negdje u zakonu da predsjednik i premijer ne moraju znati o izvidima, odgovara da takvu odredbu nije naišao.
'Premijer treba znati… to je pitanje vjerodostojnosti države'
„Pokušao bih pojasniti, ovdje se često postavlja pitanje je li to premijer znao ili nije. Ja mislim da premijer treba znati ukoliko se radi o rezultatima posebnih dokaznih tajnih mjera iz kojih proizlazi, sad ću hipotetski postaviti, da je pet ministara u jednoj kriminalnoj, garavoj zoni. Onda bih ja recimo kao glavni državni odvjetnik izvijestio premijera jer se po mom sudu radi o jednoj vrlo ozbiljnoj stvari za stabilnost vlade, time za vjerodostojnost države i, ako hoćete, u kranjoj konzekvenci, posrijedi je pitanje nacionalne sigurnosti. Ali primarno vjerodostojnost države unutar same sebe", rekao je Žganjer. Dodaje, ipak, kako je pitanje bi li se obavijestilo premijera ako, hipotetski, piramida ide do samog vrha.
„Time bih obavijestio čovjeka kojega nadzirem i rezultati tog nadzora su pokazali da je on u nekoj kriminalnoj zoni", odgovara Žganjer
Opisujući proces, odgovara i na pitanje tko sve zna da se istraga provodi, odnosno otkuda su sve eventualno mogle procuriti informacije.
Od istražnog suda do tehničara koji postavlja 'bubicu'
„Za poduzimanje posebnih dokaznih radnji zna najprije sudac istrage koji izdaje nalog da se provode posebne dokazne radnje, kojih ima u katalogu šest-sedam. Te radnje provodi policija“, započinje, dodajući kako postoji služba za posebne kriminalističke poslove koja je u sastavu Uprave kriminalističke policije, koja provodi te dokazne radnje.
„Koliki broj ljudi zapravo radi u toj službi, na tim dokaznim radnjama, ja konkretno ne znam, ali ako su te radne mnogobrojnije sigurno je veći broj ljudi uključen u tu priču. Ako je posrijedi tajna pratnja, onda za takvo nešto znaju i ljudi koji faktički provode tu tajnu pratnju i snimanje određene osobe. O tome zapravo nešto sigurno znaju i tehničari koji ozvučavaju prostor - stanove, vozila...
'Za svaki iole važan slučaj vjerojatno zna i glavni državni odvjetnik'
Naravno da zna i USKOK jer on je taj koji je predložio sucu istrage da se počnu poduzimati posebne dokazne radnje. Tko u USKOK-u? Zamjenik koji je zadužen za taj predmet i ravnatelj USKOK-a, a vrlo, vrlo vjerojatno i glavni državni odvjetnik kojega će ravnatelj USKOK-a u iole ozbiljnijim slučajevima izvijestiti o činjenici da se poduzimaju posebne dokazne radnje protiv te i te osobe, zbog sumnje da je počinila to i to", objasnio je proces Žganjer.
Kako ne postoji obveza da se obavijeste predsjednik ili premijer o nekim konkretnim dokaznim radnjama, on ističe drugu mogućnost.
"U više navrata sam kazao da postoji jedna druga mogućnost, govorim o premijeru, kada on može kao čelni čovjek državne uprave, a MUP je tijelo državne uprave, kad on može, obnašajući dužnost usmjeravanja i nadzora uprave, tražiti od ministra, a on po nekoj hijerarhiskoj ljestvici može tražiti informacije o tome provode li se neke posebne dokazne radnje koje su po svojoj naravi od interesa za vitalne državne poslove i pitanja", rekao je Žganjer.
On je, kada je bio ravnatelj USKOK-a, primarno po hijerarhijskoj ljestvici izvještavao glavnog državnog odvjetnika, a tada je to bio Mladen Bajić: "Ja ne znam je li i kome on dalje izvještavao, to trebate pitati njega".
Nada se razboritom zakonskom rješenju
Ipak, nada se kako će ova rasprava ipak donijeti nešto dobro.
Čini mi se da se na jedan poprilično, bit ću slobodan kazati, neozbiljan način priča o ozbiljnim stvarima i toga je već jedna nemala količina tako da je to vjerojatno najvećem dijelu ljudi u Hrvatskoj pomalo i dodijalo, dosadilo. Ali moguće da će ova diskusija, više ili manje emotivna, eskplozivna, na relaciji predsjednik-premijer, zapravo i rezultirati nekim sjedanjem za stol, jednom tvrdom razmjenom mišljenja pa će rezultat toga možda biti i neko pametno, razborito zakonsko rješenje gdje će se ove stvari, u mjeri u kojoj je to moguće, staviti u neki normativni okvir. Može se postići jedan kvalitetan dogovor pa ćemo onda ubuduće živjeti s manje ovih tenzija", rekao je na kraju Žganjer.
