Bauk sekularizma kruži Hrvatskom, to je otprilike sažetak propovijedi koju je jučer održao biskup Petar Palić na misnom slavlju povodom feste svetog Vlaha. Njegova propovijed je odmah izazvala burne polemike jer mnogi misle da je situacija poptuno obrnuta.
Da suprotno Ustavu koji kaže da Hrvatska i jest i treba biti sekularna država, sve više postaje klerikalna država. Od vjeronauka u školama do Crkve u politici. Da ne spominjemo državne i javne institucije prožete vjerskim obilježjima pa nekad ne znaš jesi ušao u Crkvu ili općinu ili pak blagoslova svega i svačega, od ministarskog kabineta do zahodske školjke.
Ali katolička Crkva ima razloga biti nervozna. Broj praktičnih i nominalnih vjernika je ipak u blagom padu.
Baš pred predsjednicom, premijerom i ministrima - hvarski je biskup jučer Dubrovniku poručio da je sekularizam ušao u kuće a da se s vjernicima izruguje.
"Zahvatila nas je vjerska bezvoljnost, etiku stavljamo na kocku i riskiramo s njom, a čini se ni da zvona više ne pozivaju na misu. Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost, niti odgovornost", poručio je mons. Petar Palić.
Kaže biskup baš kad se čini da u Hrvatskoj klerikalizam, ne sekularizam, raste.
Masovne smo prosvjede vidjeli samo protiv pobačaja, i Istanbulske konvencije - koja se tumačila kao protivnik tradicionalnih vrijednosti. I da, 65% ljudi na referndumu je reklo da je brak samo zajednica muškarca i žene.
90% djece u hrvatskim školama ide na vjeronauk. Tako je i u školi u Bregani, vjeroučiteljica Luca predaje ga od 90-ih.
"Sretna sam kad vidim da su oni rado kod mene na vjeronauku. Znaju mi druge učiteljice reći: pa šta radiš, oni su jako sretni kod mene na satu", ističe vjeroučiteljica u OŠ Milana Langa Bregana Luca Mihmić.
Kaže, tek nekoliko učenika od vjeronauka odustane, ali u ovoj školi to nije velik broj.
"Mislim da je stvar u obitelji. Ja vidim našu djecu. U trećem razredu ih vidim svake nedjelje na misi. Onda dođe nedjelja poslije pričesti - nema ih", dodaje.
U Ustavu Republike Hrvatske stoji da su sve vjerske zajednice jednake pred Zakonom i odvojene od države.
Sociolog religije i bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici kaže: hvarski biskup kritizira vjernike.
Broj crkvenih pada
"Ono o čemu se ovdje radi, rekao bih najblaže rečeno je kriza identiteta same Katoličke crkve odnosno nevjerodostojnosti ponašanja onih koji se deklariraju kao kršćani. Ne radi se samo o građanima vjernicima, nego i svim rekosntrukturama vlasti, posebice danas", jasno će sociolog religije Ivica Maštruko.
Iako se prema posljednjem popisu stanovništa Katolicima izjasnilo više od 86% građana, američko istraživanje provedeno u 18 europskih zemlja za Hrvatsku kaže: samo četvrtina ide u crkvu jednom na tjedan, a trećina rijetko ili nikad.
"Danas je zapravo to izrugivanje nekako postalo klišej. Smatram da je to bila nekakva kritika."
"Po meni je vjeronauku prvo mjesto u crkvi, ali neka ga ima i u školama."
"Politici nije mjesto u crkvi."
Možda su biskupa Palića naljutili novi podaci o brakovima - jer broj crkvenih pada.
U 2017. rezultat je 51,6 posto crkvenih naspram 48,4 građanskih. Godinu dana prije više je bilo crkvenih.
Ako utjecaj sveprisutne crkve pada - i ako je, kako tvrdi hvarski biskup sve više vjerski nepismenih - tko je za to kriv?
"Dakako da je kriva sama Katolička crkva. Pokazuje da njihova učinkovitost nije na jednoj visokoj razini. Drugim riječima, izgleda da se Crkva više bavi onim svjetovnim pitanjima stjecanjem bogatstva", jasno će Maštruko.
A dotad se papa Franjo bavi nečim posve drugim - privlačenjem mladih i novih vjernika. Pokrenuo je aplikaciju za molitvu, ima liberalne stavove, i stalno pomiče granice. Danas je u Abu Dhabiju, i prvi je papa ikad na arapskom poluotoku.
