Samo desetak dana nakon što je u Medulinu ulovljena otrovna srebrnopruga napuhnjača, na Facebook grupi Živi svijet Jadranskog objavljena je vijest o još jednom ulovu otrovne ribe. Riječ je o vatrenjači koja je pronađena na području Crne Gore.
Neven Iveša, biolog s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli za Danas.hr pojasnio je detalje o spomenutoj vrsti. "Vatrenjača je vrsta koja dolazi iz Crvenog mora. Kao i brojne druge, na početku je kolonizirala istočni dio Sredozemlja. Na području Cipra, Libanona, Sirije, Turske i južne Grčke postala je uobičajena vrsta. Zato što nema prirodnih predatora, odnosno neprijatelja, ona se nesmetano razvija i razmnožava te prijeti autohtonoj fauni Mediterana. Jako je grabežljiva vrsta koja živi u plitkom priobalju koje je važno rastilište brojnih vrsta riba među kojima i gospodarski važne vrste", objasnio je Iveša.
Iveša napominje da ne trebamo biti zabrinuti, ali trebamo pratiti stanje vatrenjača. "Trenutno za Jadran imamo samo pojedinačne nalaze, nema brojnosti zbog čega trebamo biti zabrinuti, ali stanje treba pratiti. Činjenica je da se seli prema sjeveru pa nije za isključiti njezin skori dolazak u sjeverni Jadran čemu prije svega kumuje zagrijavanje more. U hrvatskom dijelu Jadrana našli su je na Korčuli, kod Visa, u priobalju Crne Gore. Drži se južnog dijela Jadrana, ali zadnjih godina je češće viđaju u pojedinačnim slučajevima. To nam pokazuje da će se u budućnosti češće pojavljivati", rekao je Iveša.
"Ona je otrovna riba, ali srećom, njezin otrov spada u skupinu termolabilnih otrova. To znači da se izlaganjem otrovne komponente na temperaturu između 40 i 50 stupnjeva otrov degradira i dezintegrira te više nije opasan. Njezin je otrov nešto jači, ako bismo je usporedili s našim uobičajenim otrovnim ribama kao što su bodeljka, škarpina i škarpun. Prije svega zato što ima puno duže peraje zbog kojih nas može lakše ubosti", napomenuo je Iveša.
Biolog Iveša također ističe da se vatrenjača može koristiti u prehramni: "Pozitivna stvar kod vatrenjače je to što je meso iznimno ukusno. Odlična mjera kojom možemo suzbiti njezinu brojnost je izlovljavanje i plasiranje na tržište u gastronomske svrhe. Ti projekti su zaživjeli na području istočnog Sredozemlja."
Podsjetimo, ranije smo izvještavali o otrovnim ribama koje su pronašli i u Hrvatskoj. Tako je sredinom svibnja u Medulinskom zaljevu ribar na udici izvukao iznimno opasnu srebrenoprugu napuhnjaču. Morska biologinja Manda Papac dala nam je više detalja o toj vrsti: "Napuhnjače obično žive na dubinama višim od 15 metara, ali to ne znači da se ne mogu pojaviti na površini. Ovo je prvi put da su se pojavile toliko sjeverno."
Papac napominje da su napuhnjače populaciju uspostavile oko Cipra, Turske i Grčke. "Više puta su ih ulovili u južnom i srednjem Jadranu. Još nije sigurno je li uspostavila populaciju u Jadranu", objašnjava Papac. Napominje da napuhnjača neće napadati iz čistog mira. "Ona je dosta spor plivač, ali bilo je par slučajeva u Turskoj da su napadale ljude", kazala je Papac. Što se tiče otrovnih riba koji su češće u Jadranu, Papac navodi tri imena - škarpoču, škarpinu i ribu pauk. Izvještavali smo i o tome da ta riba ima specifičan otrov za koji nema lijeka. Njen neurootrov blokira rad živčanog sustava i ubija čovjeka, jači je od cijanida, a prema nekim podacima jedna odrasla riba može ubiti i 30 ljudi.
S obzirom na to da su u kratkom vremenu Jadranu ulovljene dvije različite otrovne i neouobičajene vrste riba, imali li razloga za strah? "Kupači se ne bi trebali bojati ribe pauk i napuhače. Ribari bi trebali biti oprezniji", tvrdi Papac.
I Iveša umiruje te kaže da, zapravo, ni jedna morska životinja ne ide u direktan kontakt s kupačima, barem ne u Jadranu. "Istina je da vatrenjača obitava u plićoj zoni pa je dostupnija podvodnim roniocima, ljudima koji rone na dah. Međutim, u potpunosti isključujem da bi ona ciljano mogla ugrožavati kupače."
"Nema tih riba koje mogu ugrožavati kupače. Jedino kod nedavno detektirane srebrna napuhača znanstvenici su zabilježili nekoliko slučajeva u kojima su ugrizli ljude. To se zna dogoditi kada je riba u stanju halapljivog hranjenja. U brzini zna zamijeniti svoj plijen. Ako se čovjek nađe u blizini, može ga malo gricnuti. To su zaista rijetki slučajevi. U Jadranu se to nikad nije dogodilo. Znalo se dogoditi da riba ušata, koja obično obitava na područjima luka gdje ima puno ljudi, gricne čovjeka kada se nalazi u fazi sumanutog hranjenja, ali ciljano ga nikada neće napasti", zaključuje Iveša.
POGLEDAJTE VIDEO: Riba napuhača koja otrovom može ubiti 30 ljudi pronađena u Jadranskom moru. U Japanu je delicija
