Izjava predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je "djevojka rođena s pogrešne strane željezne zavjese" izazvala je mnogobrojne reakcije u javnosti zbog određivanja gdje je bila granica koja je dijelila nekadašnja dva vojna bloka, odnosno dva svijeta. No, političari često ističu da su od povijesnih rasprava bitnije one gdje smo danas i kakva će nam biti budućnost.
Presjek onoga gdje smo danas i koliko je Hrvatska uspješna država u odnosu na usporedive države srednje i istočne Europe od kojih je većina do pada Berlinskog zida bila iza željezne zavjese, vrlo dobro ocrtavaju podaci koje je prošli tjedan objavio HNB u svojoj publikaciji "Standardni prezentacijski format, 4. tromjesečje 2019." u kojem donosi pregled kretanja "najvažnijih pokazatelja iz područja realnog sektora, monetarne politike, platne bilance, tečajeva i bankovnog sustava uz pripadajuće usporedbe sa zemljama Srednje i Istočne Europe".
Hrvatska ima najmanji prosječni rast BDP-a u posljednjih 15 godina
Od zemalja obuhvaćenih u ovom pregledu ono što sigurno možemo tvrditi, s obzirom na rasprave u javnosti, jest da su Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska bile članice Varšavskog pakta, odnosno u "sovjetskom lageru" ili iza željezne zavjese, dok bi Slovenija, kao i Hrvatska, mogle biti diskutabilne. No, prema većini podataka koje je objavio HNB, sa sigurnošću se može tvrditi da su sve te države ekonomski uspješnije od Hrvatske.
VEZANI ČLANCI
- Predsjednica i ministar Horvat sanjaju rast BDP-a od 5 posto. Vladin dokument bi ih mogao razočarati!
- Dokument Vlade otkriva! Plenković nastavlja po starom, do kraja mandata neće smanjiti javni dug
Hrvatska je u usporedbi s ovim državama u posljednjih 15 godina na dnu prema rastu realnog BDP-a. Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a u razdoblju od 2003. do 2018. godine Hrvatske je bijednih 1,6 posto dok sve ostale države imaju rast od više od 2 posto, a čak tri države - rast od čak 4 posto, gotovo tri puta više nego Hrvatska. Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a u tih 15 godina u Mađarskoj je bio 2,1 posto, u Sloveniji 2,2 posto, a u Češkoj 2,9 posto. 3,4 posto bilježi Bugarska, a čak 4 posto dosegnule su Poljska, Slovačka i Rumunjska.
Od 2006. nismo imali godišnji rast viši od 5 posto
Najviše stope rasta u tom razdoblju Hrvatska je zabilježila 2003. godine (5,6 posto), 2007. (5,3 posto) i 2006. (5 posto), a najveći pad od čak 7,4 posto bio je krizne 2009. godine. Stope rasta realnog BDP-a iznad 4 posto Hrvatska je u tih 15 godina imala još samo 2004. i 2005. godine. U zadnjih 10 godina najbolji rezultat zabilježen je 2016. kada smo imali 3,5 posto rast realnog BDP-a.
Podsjetimo, 2003. godine je na vlast, nakon Račanove koalicije, došla prva Vlada Ive Sanadera. Kao bitni ciljevi koji su ispunjeni u tih 15 godina istaknuti su: ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO. U tom razdoblju, u tih 11 godina, na vlasti je bio HDZ s partnerima, a na čelu Vlada izmjenjivali su se premijeri: Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Tihomir Orešković (u Karamarkovoj kratkoj koaliciji s Mostom) i na kraju je došao Andrej Plenković. Jedine četiri godine u ovom razdoblju, u kojoj je na vlasti bio SDP, premijer je bio sadašnji predsjednički kandidat te stranke Zoran Milanović.
Najviša stopa anketne nezaposlenosti i duga države
Ostali podaci koje je objavio HNB, a prema kojima se možemo uspoređivati s državama sličnih značajki iz Srednje i Istočne Europe, odnose se na statistiku iz 2018. godine. Prema tim podacima, Hrvatska je prošle godine imala najvišu stopu anketne nezaposlenosti među tim državama, jedina iznad 8 posto. Po ovom pokazatelju, najmanju nezaposlenost u 2018. bilježila je Češka (malo iznad 2 posto), slijede Mađarska, Poljska (malo ispod 4 posto) i Rumunjska (malo iznad 4 posto), Slovenija i Bugarska su na oko 5 posto, a Slovačka malo iznad 6 posto. Prema ovom podatku, najbolja Češka ima čak četiri puta manju anketnu nezaposlenost od najgore Hrvatske.
I prema dugu opće države, Hrvatska je u 2018. bila na neslavnom vrhu s najvećim dugom među usporedivim zemljama. Hrvatska je imala dug opće države od oko 75 posto BDP-a, na oko 70 posto bile su Mađarska i Slovenija. Malo ispod 50 posto duga opće države u 2018. imale su Poljska i Slovačka, oko 35 posto Rumunjska, a malo više od 30 posto Češka. Daleko najmanji dug opće države u 2018. godini imala je Bugarska, malo više od 20 posto. Prema ovoj statistici najgora Hrvatska ima čak više od tri puta veći dug opće države od Bugarske.
Kod ove statistike treba napomenuti da Hrvatska od 2015. kontinuirano smanjuje dug opće države u odnosu na BDP. No, on je i dalje gotovo dvostruko veći nego što je bio pretkrizne 2017. kada je iznosio oko 38 posto BDP-a, a s izdanim državnim jamstvima bio je oko 41 posto.
Ima i podataka prema kojima Hrvatska nije najgora
No, ima i statistika prema kojima Hrvatska nije bila na dnu 2018. godine među ovim državama. Slovenija s oko 2300 eura je daleko najbolja prema prosječnoj mjesečnoj naknadi po zaposlenome u gospodarstvu prošle godine, slijedi je Češka s oko 1600 eura, a na trećem mjestu Slovačka s oko 1500 eura. Hrvatska je na sredini ljestvice s malo ispod 1400 eura, a iza nas je Poljska s malo više od 1200 eura. Daleko najmanju prosječnu naknadu po zaposlenom u gospodarstvu prošle godine imala je Bugarska (malo ispod 800 eura), malo iznad 1000 eura imala je Rumunjska, a oko 1100 eura Mađarska.
Hrvatska je poznata i kao država niske inflacije, a u 2018. nižu od naših 1,6 posto imala je samo Poljska (1,2 posto), a Slovenija je imala 1,9 posto. U svim ostalim usporedivim državama inflacija je bila veća od 2 posto - Češka (2 posto), Slovačka (2,5 posto), Bugarska (2,6 posto), Mađarska (2,9 posto). Daleko najveću inflaciju prošle godine imala je Rumunjska - 4,1 posto.
Prihodi i rashodi opće države najviši u Hrvatskoj i Mađarskoj
Prema prihodima i rashodima konsolidirane opće države, Hrvatska i Mađarska su na vrhu s oko 45 posto BDP-a. S time da Hrvatska od Mađarske ima veće prihode države, dok Mađarska od nas ima veće rashode. Odmah iza nas i Mađara, po ovom pokazatelju nalazi se Slovenija, a u grupi država koje su oko 40 posto su Češka, Poljska i Slovačka. Ispod 40 posto prihoda i rashoda konsolidirane države je Bugarska, dok je bliže 30 posto Rumunjska.
Jedna od popularnijih izjava predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s početka mandata jest da čvrsto vjeruje da Hrvatska može biti jedna od najprosperitetnijih država EU. No, sudeći prema ovim podacima, Hrvatska u ovom trenutku još nije ni među najprosperitetnijim zemljama među državama s kojima se možemo uspoređivati u Srednjoj i Istočnoj Europi. I ne da nismo najprosperitetniji nego smo, prema većini podataka, najgori među njima.
Detaljne podatke iz dokumenta HNB-a pogledajte u našoj FOTOGALERIJI
