Od 17 križanaca vukova i pasa 16 ih je u Dalmaciji, pokazalo je istraživanje provedeno u okviru izrade prijedloga Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj tijekom 2019. godine kada je provedena DNA analiza prikupljenih uzoraka u razdoblju 2016-2018 godine.
- Posebna ljubavna priča: Analiza DNA potvrdila prvog potomka risa naseljenog iz Rumunjske
- Napokon uočena preplašena vučica iz Osijeka: 'Pokušat ćemo ju namamiti hranom'
- Realizacija projekta vrijednog sedam milijuna kuna: Vuk, medvjed i ris dobivaju multimedijalni centar
Vuk (Canis lupus) i pas (Canis lupus familiaris) pripadnici su reda zvijeri (Carnivora), porodice pasa (Canidae), a mr.sc. Jasna Jeremić, doktorica veterine iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode za Agroklub je objasnila: "Svi psi potječu od zajedničkog divljeg pretka sivog vuka, a proces udomaćivanja tekao je usporedo s promjenama i razvojem ljudskih zajednica diljem svijeta. Smatra se da je vuk, odnosno pas prva udomaćena životinja koja je selekcijskim radom čovjeka, razvijena u brojne pasmine pasa različitih obilježja. Vuk i pas smatraju se istom vrstom, mogu se pariti i imati plodne potomke''.
''Uobičajeno se taj proces naziva hibridizacija, a potomci hibridi, no kaže se i da je došlo do križanja, a potomke nazivamo križancima. Izgledom nije moguće razlikovati križance od vukova, posebice ako je došlo do povratnog križanja sa vukovima. Samo se genetskom analizom može utvrditi je li jedinka križanac, odnosno potomak psa i vuka'', kazala je Jeremić.
Istraživanja pokazuju da je kod nas najviše križanaca vuka i psa u Dalmaciji. Križanja se najčešće događaju u područjima u kojima je najveći pritisak ljudskog djelovanja (povećan lovni pritisak i smrtnost, prisutnost pasa lutalica i sl.). Križanci vuka i psa ispunjavaju istu ekološku nišu i ulogu kao i vuk, no s druge strane predstavljaju svojevrsno genetičko "onečišćenje“ populacije vuka.
Križanci u Hrvatskoj su posljedice starih križanja, a proces je započeo još tijekom 1990-ih (tijekom rata i poslijeratnih godina) te nisu ustanovljena nova križanja, a pseći geni se zadržavaju i prenose lokalizirano. Razlozi za nastajanje križanaca su višestruki, a za sve njih je kriv čovjek.
''U Dalmaciji je tijekom 1990-ih došlo do raseljavanja ljudi, pustošenja sela i zapuštanja poljoprivrednih površina te posljedične sukcesije (zaraštavanja), kada su se vukovi iz susjednih područja (Like i BiH) nastanili. Nadalje, povećana smrtnost uslijed ubijanja vukova kao i postojanje pasa bez nadzora doveli su do međusobnog parenja. Kod nas je utvrđena kombinacija vučice i psa'', objasnila je Jeremić.
Mnogi se pitaju jesu li vukopsi krvoločniji od čistokrvnih vukova, a Jeremić je za Agroklub objasnila da ''svaka životinjska vrsta koja se hrani živim plijenom ima snažno razvijene instinkte lovca'': ''Mnoge mesojedne vrste usmrćuju plijen ugrizima pri čemu plijen krvari što predstavlja prirodni proces hranidbe i preživljavanja, a ljudi ih opisuju kao krvoločne. Odnos čovjeka i životinje uvjetuje stvaranje stereotipa pa su tako domaće životinje najčešće pozitivno određene jer su korisne, a divljima se pridaju negativne konotacije, posebice onima kojih se ljudi boje ili ih smatraju štetnim'.
Vukovi ne razlikuju domaće od divljih životinja. Na području Dalmacije glavninu prehrambene baze vuka čine domaće životinje te je i animozitet prema vuku veći, nasuprot područjima s dovoljno prirodnog plijena, odnosno divljih životinja (jelen, srna, divlja svinja) kao što je Gorski kotar. Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike provodi postupke naknade štete te se stočarima za stradalu stoku od vuka isplaćuju odštete.
''Moramo biti svjesni da je očuvanje velikih zvijeri vrlo kompleksno, zadire u mnoge segmente ljudskog djelovanja kako u EU tako i kod nas te svojevrsna "vruća tema“ koja uvijek izaziva velike reakcije različitih interesnih strana bilo da je riječ o stočarstvu, lovstvu ili zaštiti životinja. Vuk je karizmatična vrsta, ali i predator pa je ključni problem, ali i cilj očuvanja, uspostava balansa i suživota na terenu uz očuvanje vrste u povoljnom stanju'', zaključila je Jeremić.
