Tako, doznaje Večernji list, glasi dogovoreno rješenje i jezične formulacije oko triju ključnih točki na kojima je Zagreb inzistirao kako bi Srbiji dao zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava.
Iako je riječ o diplomatskim formulacijama, one vrlo jasno kažu da je Hrvatska uspjela u namjeri da ukloni neprihvatljiva rješenja u susjednoj državi. Prva točka prijepora bila je srbijansko polaganje prava na tzv. regionalnu jurisdikciju, odnosno na procesuiranje zločina počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije.
Riječ je o hibridu univerzalne jurisdikcije, koju međunarodno pravo poznaje, ali i politički motiviranom ograničavanju nadležnosti samo na prostor bivše države. Srbija je prema spornom Zakonu o ratnim zločinima polagala pravo na procesuiranje hrvatskih državljana za zločine na hrvatskom teritoriju, iako se postupak protiv njih - kao u slučaju Veljka Marića - vodio i u Hrvatskoj.
Suradnja s Haagom je ključna
Tekst odluke kaže kako EU naglašava regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose pri procesuiranju ratnih zločina, što uključuje i cilj da se izbjegne konflikt jurisdikcije te se poziva da se ratni zločini procesuiraju bez diskriminacije. Druga točka, suradnja sa sudom u Haagu, u tekstu je apostrofirana kao ključna, što uključuje i potpuno priznavanje i izvršenje odluka i presuda tog suda. Time je Srbiji poslana poruka da se, među ostalim, ne tolerira posljednji eksces - odbijanje izručenja trojice dužnosnika Srpske radikalne stranke.
Treća pak točka - zaštita hrvatske manjine i inzistiranje na provedbi Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina koje je Srbija potpisala s Hrvatskom o zastupljenosti u predstavničkim i državnim tijelima - u tekstu je pak adresirana formulacijom koja kaže da EU naglašava važnost poštivanja i pune zaštite prava manjina u skladu s kriterijima iz Kopenhagena (uvjeti za članstvo u EU-u, op. a.).
Kovač demantirao Hahna
Kako samo ranije pisali, Hrvatska jedina od 28 članica Unije nije dala Srbiji zeleno svjetlo da se poglavlje Pravosuđe i temeljna prava otvori u lipnju. Povjerenik za proširenje Johannes Hahn u četvrtak je izjavio kako je rješenje postignuto u srijedu navečer. No, hrvatski šef diplomacije Miro Kovač ga je demantirao.
"Riječ je o čistoj propagandi u svrhu dezinformiranja javnosti. Dogovor o uklanjanju hrvatske blokade otvaranju poglavlja 23. u pregovorima o pristupanju Srbije Europskoj uniji još nije postignut", kazao je Kovač.
