Povodom Dana državnosti, ali i zanimljivih političkih vremena gost RTL Direkta je bio bivši predsjednik Hrvatskog sabora i čovjek koji je od 1990. u vrhu političke vlasti, Luka Bebić. Zoran Šprajc ga je odmah pitao kako on doživljava 25. lipnja kao Dan državnosti.
"Nije prihvaćeno u mjeri u kojoj se trebao očekivati. Zato jer su prihvatili 30. svibnja kao dan kad se slavi. Prema tome, to je bilo prihvaćeno. To je i degradiralo. Ja sam za povratak na 30. svibnja", kaže Bebić i na pitanje je li riječ o datumu ili slabom doživljaju državnosti, on dodaje: "Vjerojatno su ljudi očekivali i više da će se ostvariti. Objektivno gledajući, dogodile su se velike promjene u Hrvatskoj", tvrdi.
Šprajc se dotaknuo i problema koji su obilježili posljednjih nekoliko godina države, uz konstataciju kako smo jedna od najneuspješnijih država Europe, gdje ljudi iseljavalju...
Organiziranost i odlučnost
"To je veliki problem. I to se ne može tretirati u jednom ograničenom promatranju. Širi je problem. Mislim da u kratkom vremenu, kad bi mogli pitati naše očeve i djedove, možda bi oni bili sretni što se uopće nešto dogodilo. Moglo se postići više da smo bili organiziraniji i odlučniji. Moja glavna primjedba je usporenost donošenja odluka", tvrdi bivši predsjednik Sabora i dodaje da "bez obzira tko je na vlasti, odluke je trebalo donositi energičnije i brže. Gubimo na tempu, u vremenu i zbog toga propuštamo neke šanse", odgovara Bebić.
Na pitanje mogu li to stanje popraviti predsjednički kandidati svojim prijedlozima, Bebić je spremno odgovorio, dotaknuvši se prvo Miroslava Škore.
Tajni kompromisi
"Nije rješenje prijelaz na polupredsjednički ili predsjednički sustav. Put Hrvatske je parlamentarna demokracija. Ako dođe do ustavnih promjena, po meni je najvažnije da ustavom pozicija predsjednika bude jasno određena. Mislim da su ustavne ovlasti predsjednika dovoljno široke i dovoljno definirane, ali ne precizno definirane", poručuje Bebić koji je i 2000. promatrao političke promjene, koje su, upitao je Šprajc, možda i bile rezultata kompromisa Stipe Mesića i Ivice Račana. "Ja sam tada bio u ustavnoj komisiji. Pratio sam razvoj situacije. Bilo je pokušaja da se još više umanje ovlasti predsjednika. Tada je baš HDZ inzistirao da se predsjednik ne pretvori u fikus", kaže.
Šprajc se potom uključio s komentarom o Miroslavu Škori, za kojeg smatra da je možda i ugrozio poziciju HDZ-a.
Dosta polemika
"Ja mislim da bi trebalo uozbiljiti polemike i rasprave u izborima za predsjednika. To je preozbiljna stvar i ne smije se ići na niske udarce. Treba glasovati za onoga tko nudi najbolja rješenja unutar ustava", decidirano će Bebić, dodavši: "Ako se sjećate pretposljednjih izbora, kada su u 2. krugu ušli Bandić i Josipović, na desnom spektru je bilo više kandidata, desni glasovi su bili razmrvljeni. To se može ponoviti. Ono što bi ja našim ljudima preporučio je da nema smisla, kada se radi o predsjednici ili predsjedniku, da se ide u bezbrojne kandidature koje završe s 2,3 posto glasova. Svatko ima pravo, ali imamo pravo i iznijeti svoje mišljenje", poručio je Bebić.
Na pitanje može li Vlada Andreja Plenkovića povući Hrvatsku naprijed, Bebić je odgovorio: "Pojavile su se spekulacije oko funkcija u EU. I to će utjecati na dinamiku i uspjeh Vlade. Ako se koncentriramo na naše unutarnje probleme, onda će se problemi brže rješavati. Vlada se trudi da brže donose odluke. I vidim da smo bolje iskoristili EU fondove, međutim nije dovoljno brzo", zaključio je Bebić.
