Dio odvodnog kanala u blizini Darde, smještenog u Baranji, ovog tjedna poprimio je nesvakidašnju crvenu boju, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja. Mnogi su isprva pomislili da je riječ o zagađenju, no detaljnijim istraživanjem otkriveno je da je površinu kanala prekrila biljka.
Prema objašnjenju izv. prof. dr. sc. Dubravke Špoljarić Maronić s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u pitanju je vodena paprat Azolla filiculoides, poznata i kao pacifička azola.
Nikad u tolikim količinama
"Stigla je 70-ih godina prošlog stoljeća iz Amerike i nije invazivna vrsta, ali voli sporotekuće vode. Zbog toga se često može vidjeti u kanalima na području Parka prirode Kopački rit", objasnila je profesorica Špoljarić Maronić za portal Agroklub.
Međutim, priznaje da dosad nije vidjela ovoliku količinu pacifičke azole na tom području. "Moram priznati da baš ovoliku količinu kakvu ste zabilježili, nisam dosad vidjela", napomenula je.
Azola živi u simbiozi s cijanobakterijama, modrozelenim algama koje imaju sposobnost vezanja atmosferskog dušika koji azola koristi.
"Kad se masovno razvije, stvara 'tepih' koji prilikom razgradnje može naškoditi organizmima koji žive u vodi, posebice ribama, jer procesi razgradnje koriste kisik", pojasnila je profesorica.
Zbog proljetne gnojidbe
Na razvoj ove biljke, dodaje, vjerojatno je utjecala proljetna gnojidba, što je povećalo količinu fosfata u vodi i doprinijelo masovnom razvoju pacifičke azole. "Pretpostavljam da će kanal ostati u ovakvom stanju, dokle god biljka ima izvor fosfora, jer joj treba dosta nutrijenata", dodala je.
Unatoč svom neobičnom izgledu, pacifička azola zapravo je sitna biljka sa sitnim zelenkastim listovima.
"Premda izgleda ogromno, zapravo je riječ o sitnoj biljčici", naglasila je Špoljarić Maronić.
Zbog svoje sposobnosti vezanja atmosferskog dušika, pacifička azola se često koristi u Aziji tijekom uzgoja riže u procesu zelene gnojidbe. No, u nekim europskim zemljama i južnoj Africi, smatraju je invazivnom vrstom koja stvara probleme u ekosustavima.
"Na pojavu crvene boje doprinijele su temperaturne promjene", zaključuje profesorica.
POGLEDAJTE VIDEO: Ružičasta plaža u Curacau
