Većina bankomata u Hrvatskoj bi u idućih pet godina trebala dobiti elektrokemijsku zaštitu novca. Dakle, pri provali u bankomat novac bi se uništio ili bi bio obojen, što znači neupotrebljiv za lopove. Ovu novinu donosi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti novčarskih institucija, a uputilo ga je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Prema pisanju Novog lista, u prijedlogu Ministarstvo naglašava da u Hrvatskoj postoji oko 5.850 bankomata te da su oni postali najrašireniji izvor gotovog novca. Između ostalog, navodi se, broj bankomata je iz godine u godinu u porastu, ali je i sve više kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, točnije fizičkim napadom na bankomate.
01.07.2019., Pojatno - U ulici Matije Gupca kod kucnog broja 91, raznesen bankomat Zagrebacke banke koji se nalazi u sklopu trgovine NTLa. Policijski ocevid je zavrsio. Photo: Robert Anic/PIXSELL
Tijekom 2018. počinjeno je 18 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate. Osam njih bilo je počinjeno eksplozijom plina, dok je jedno učinjeno uz pomoć eksploziva. Prošle godine počinjeno je 35 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate te je čak 22 bilo eksplozijom plina. Od početka studenog ove godine, taj broj je premašen - u dva mjeseca prije kraja 2020. bilo je 36 kaznenih djela teške krađe, odnosno pokušaja teške krađe provaljivanjem u bankomate.
Od toga se njih 34 odnosi na eksplozije plina ili eksploziva.
Trend 'napada' na bankomate predstavlja ugrozu sigurnosti ljudi
Bankomati su, upozorava MUP, osim manjeg broja u poslovnicama, u pravilu smješteni u stambenim ili poslovnim objektima, ali i na otvorenom gdje se okuplja veći broj ljudi. Trend sve većeg broja napada na bankomate znači i sve veću ugrozu za sigurnost ljudi, života i imovine. Novi list piše da u MUP-u procjenjuju da će uvođenje eura biti dodatni motiv za kradljivce da pokušaju do novca doći napadima na bankomate.
"U predstojećem razdoblju uočavaju se dodatni faktori rizika uvođenjem eura kao službene valute pri čemu će se rizičnost povećati, s obzirom na to da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a to bi ako se ne povećaju mjere zaštite, moglo dovesti do iznimnog povećanja broja napada na bankomate u Republici Hrvatskoj. Dosadašnje mjere zaštite, kao što su videonadzor, detektor otvaranja vrata sefa, vibracijski detektor, nisu dale rezultate premda je njihova uloga preventivna.
30.03.2018., Karlovac - Nepoznati pocinitelji nocas su oko 2.39 sati eksplozivnom napravom raznijeli bankomat Karlovacke banke na trgovini Feroterm. Ozlijedjenih nema, a ocevid je u tijeku.
Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate je ugrađivanje elektrokemijske zaštite u te uređaje, što trenutačno prema postojećim Zakonskim odredbama nije obveza. Ugradnjom sustava zaštite koji primarno djeluje na gotov novac u bankomatima i čini ga neupotrebljivim, smanjili bi se ili potpuno prestali fizički napadi na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva", navodi se u MUP-u.
Uvođenje sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca od 2007. pokazalo se efikasnim, ističu u MUP-u pa kažu da su gotovo iskorijenjena kaznena djela razbojstva na specijalna okopljena vozila zaštitarskih firmi.
Otežavanje krađe
"Mjerom uvođenja sustava zaštite koji po neovlaštenom prodoru u sef bankomata uništava novčanice i čini ih neuporabljivim postigao bi se efekt odvraćanja počinitelja i otežavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa, a posredno bi se povećala sigurnosti osoba i imovine koji su u velikoj mjeri ugroženi s obzirom na način počinjenja kaznenih djela (eksplozije koje uništavaju okolnu imovinu i mogu ozlijediti ljude)", stoji u MUP-ovom prijedlogu.
U MUP-u misle da bi uvođenje tih mjera u bankomate koji se nalaze u stambenim zgradama, trgovačkim centrima ili na trgovinama, moralo biti obaveza bez iznimke. Ti bankomati su najčešća meta razbojnika te ih u Lijepoj našoj ima 4.600. Čak je 95 posto kaznenih djela napada na bankomate počinjeno na eksternim bankomatima. Kada su u pitanju interni bankomati, MUP ističe da bi uvođenje mjera elektrokemijske zaštite trebalo ovisiti o prosudbama ugroženosti. Broj takvih bankomata u Hrvatskoj iznosi 1.250.
Nepotpuna elektrokemijska zaštita, procjenjuje se, mogla bi se uvesti u roku od pet godina od stupanja zakona na snagu. Kažu da će se tako preraspodijeliti i olakšati ukupan trošak uvođenja te zaštitne mjere. Kako piše Novi list, ako zakon stupi na snagu 2021., to bi značilo da će većina bankomata, točnije svi koji se nalaze izvan poslovnice banaka, do kraja 2025., morati imati zaštitu koja će lopove odvratiti od provale. Ako se ipak odluče na provalu, novac im doslovno neće ništa vrijediti.
