Zagrebačka banka je s 1. siječnja snizila promjenjive kamatne stope na postojeće kredite. Na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjila se za 0,10 postotnih poena, a za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjila se za 0,09 postotnih poena, piše danas Novi list.
U Zabi kažu da kod ostalih postojećih kredita, kod kojih banka koristi šestomjesečnu NRS2, dolazi do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,06 postotnih poena, a za kredite vezane uz valutu EUR smanjenje iznosi 0,07 postotnih poena. Hrvatska poštanska banka je također 1. siječnja 2020. snizila kamatne stope na sve postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom. HPB kamate snižava u skladu s padom nacionalnih referentnih stopa za kune od 0,10 postotnih poena i eure od 0,09 postotnih poena, čime se nastavljaju smanjivati anuiteti za korisnike kredita s promjenjivom kamatnom stopom.
Najniže kamate za stambene kredite HPB-a su 2,9 posto (EKS 3,02 posto), kunski uz valutnu klauzulu u EURU, te 5,25 posto (EKS 6,12 posto) za nenamjenske kredite. Nacionalne referentne stope snižavaju se kontinuirano, a HPB svoju konkurentnost jača i dodatnim smanjenjima kamata te uvođenjem drugih pogodnosti kojima olakšava otplatu korisnicima različitih vrsta kredita. Banka nastavlja odobravati sve vrste nenamjenskih kredita bez naknade za obradu kreditnog zahtjeva, navodi se, piše Novi list.
Ekspanzivne monetarne politike
Opći trend pada kamatnih stopa očekuje se i tijekom cijele 2020., budući da su monetarne politike središnjih banaka i dalje ekspanzivne. Ključna stopa Europske središnje banke je čak i negativna, što utječe na to da je cijena novca u eurozoni, te zemljama koje joj već gravitiraju, poput Hrvatske, sve niža. Ni veće domaće banke, ni Hrvatska narodna banka, u Hrvatskoj ne očekuju negativne kamatne stope. Ni na depozite, a kamoli na kredite, na koje je kamata, u slučaju stambenih kredita i dalje dvostruko viša u odnosu na prosjek eurozone.
I dok će kamate i dalje padati, otvara se pitanje nekih rizika, posebno kod potrošačkog kreditiranja. Zbog problematičnosti, u središnjoj banci su izdali preporuku o strožim uvjetima njihova odobravanja. Guverner Boris Vujčić potvrdio je za Novi list da će iduće godine HNB dodatno pojačati praćenje uvjeta pod kojima poslovne banke odobravaju sve vrste kredita.
Krediti neće biti dostupniji
Krediti su možda jeftiniji, no to ne znači da će biti dostupniji. Banke su navodno odlučile od polovice iduće godine vratiti crnu listu dužnika koja je privremeno bila obustavljena. U Hrvatskoj se očito pokrenula potrošnja, potrošačko kreditiranje, kao glavna poluga rasta. No, pitanje je je li to posljedica zapošljavanja i stvarnog rasta produktivnosti. Ako nije onda bi riječ mogla biti i o povratku "života na dug" koji je bio dominantan prije globalne krize 2008., piše Novi list.
