Ako ste dužni, a umjesto primjerice iz banke ili telekomunikacijske kuće dobijete poziv iz agencije za naplatu – vaš je dug prodan! A novi vjerovnik jako zainteresiran da ga naplati! Riječ je o poslu koji cvijeta, jer u posljednjih pet godina samo banke prodale su više od 20 milijardi kuna teško naplativog duga, a najviše lani. Doduše, oni koji dug kupe – ne mogu ga lako naplatiti.
Prije desetak godina na kreditnoj kartici napravio je dug od oko sedam tisuća kuna koji nije mogao platiti. Deset godina kasnije dug iznosi više od 50 tisuća. A u međuvremenu kartična ga je kuća prodala agenciji za naplatu potraživanja! Oni su, pak, dug odlučili naplatiti.
"Onda su me počeli zivkati, svaki dan po deset puta. To je bilo od jutra od osam pa do navečer negdje do pola osam, osam. Zovu vas da li ste razmislili, što ste razmislili, kako ste razmislili, hoćemo, nećemo", priča nam Janko Kumlanc iz Pule.
Zbog neprestanih poziva promijenio je broj. No od poziva i podsjetnika da se dug plati – ne može se pobjeći. Iz brojnih primjera to svjedoče u Udruzi Blokiranih. Smatraju, dužnici nisu dovoljno zaštićeni.
"Može mu se dešavat da ga agencija zove kod susjeda, da istražuje njegove podatke, da se obrača susjedima, da zove poslodavca, da nastoji na nepošten način istjerati čim više", otkriva nam Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokiranih.
U Hrvatskoj posluje 20-ak agencija za naplatu potraživanja. Uz izgovor da od posla ne stignu – sve najveće agencije – odbile su snimanje. Dobili smo tek neslužbeni komentar.
Iz jedne tvrtke koja se bavi naplatom pojasnili su nam da dužnike neprestano zovu ne bi li naplatili dug, ali i izbjegli ovrhu. Pritom se dobro zna granica koju ne smiju prijeći. Agenti imaju jasno postavljena pravila ponašanja, ali i nagrade u slučaju da dug naplate!
Dug prodaju telekomunikacijske, kartičarske tvrtke, a najvećim dijelom banke! Kada dug prodaju – moraju osigurati da kod novog vjerovnika potrošač ne dođe u nepovoljniji položaj!
"Prodaja potraživanja je moguća i bez dužnikova pristanka, ali je
prodavatelj tog potraživanja dužan dužnika obavijestiti o toj
prodaji", izjavila je Ana Pisačić
iz Ured za praćenje zaštite potrošača HNB-a.
U 2015. i 2016., kažu podaci HNB-a banke su - djelomično
naplative te nenaplative dugove u iznosu od čak 8,8 milijardi
kuna – prodale agencijama za svega 2,4 milijarde! Dakle uz popust
od čak 73 posto – a ta je razlika prostor u kojem na takvim
rizičnim transakcijama zarađuju agencije. Banke pak čiste
bilance.
"Možemo reći da puno veći udio u tim plasmanima imaju tvrtke, zbog prirode plasmana i većeg volumena samih kreditnih plasmana prema tvrtkama, oko 4/5 odnosi se na tvrtke, a 1/5 na građane", ističe Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke.
I dok neke banke to ne rade, HPB je s prodajom dugova umirovljenika nedavno zatvorio i njihove tekuće račune! Pa zbog nove prakse Zavoda za Mirovinsko osiguranja, za koju u banci nisu znali – stotine njih nije moglo do mirovine! Iz banke su se ispričali, bez naknade ponovno otvorili račune, a dugove manje od 200 kuna u dogovoru s kupcem otpisali.
"Međutim u konačnici dužnici ono što su posudili moraju vratiti, to je jednostavno princip bez kojeg niti jedno zdravo društvo ne može funkcionirati", kazao je Alan Herjavec, izvršni direktor Sektora upravljanja naplatom HPB-a.
S tim se ne slaže Janko s početka priče… Dug je bio spreman platiti, ali uz kako kaže razumnu kamatu.
"Kad bi se plaćali nerealni dugovi, onda ste nerealan čovjek. Ja
nisam, ja sam realan", ističe Janko.
Agencija ga i dalje
– zove, pokušavajući naplatiti dug koji
su kupili.
