Uoči televizijske premijere 'Kumeka', večeras u 22 sata na RTL televiziji, redatelj Dario Juričan je ekskluzivno za Net.hr u intervjuu otkrio što je s njegovim nastojanjem da se preimenuje u Milana Bandića, ali i neke pikanterije o samom filmu,
No koliko god je secirao dug politički put Milana Bandića premrežen više ili manje poznatim aferama, od kojih neke čekaju i sudski epilog, one su nastavile iskrsavati i nakon što je snimanje završeno.
Tako u filmu nije obuhvaćena ni nova sljemenska žičara.
Osim drastičnog poskupljenja, sumnjivih aneksa i, u najmanju ruku, upitne estetike, megalomansak žičara mogla bi predstavljati realnu opasnost obzirom na to da se devastacijom prirodnog okoliša povećava rizik od poplava i zagrijavanja Ni tu nije bio kraj, obzirom na to da je cijena gradnje raznim aneksima naglo skočila za 50 posto. Nagađalo se i kako je iza smjene dr. Nogala zapravo želja da se grad dokopa zemljišta na Brestovcu. No jednak šok je izazvala postaja žičare u Dolju kada je konačno završena. Donju postaju projektirala je AnaLovinčić, koja se našla u fokusu javnosti 2017. godine kao projektantica parka u zagrebačkom naselju Savica, koji na kraju nije realiziran. Na kritike nije htjela odgovoriti.
Troškovi otišli u nebo, svatko tuži svakog
U studenom su objavljeni dokumenti koji pokazuju da su troškovi izgradnje Žičare Sljeme u Zagrebu za gotovo 100 milijuna kuna veći od planiranih.
Koliko je čitava situacija paradoksalna, pokazuje i poplava kaznenih prijava. Oporba je protiv Bandića podigla kaznenu prijavu, a Grad Zagreb tužila je i arhitektica koja je pobijedila na natječaju, iako bi i nju netko mogao tužiti jer zgrada žičare jako sliči jednoj poslovnoj zgradi u Oslu u Norveškoj. Istodobno je i Grad najavio kako će zbog rasta troškova tužiti projektanta, a projektant tvrdi da je upozoravao na taj rast. Ukratko, Zagreb bi trebao dobiti novu žičaru dvostruko skuplju od one na Matterhornu u švicarskim Alpama, čije su gondole optočene kristalima Swarovski,
A osim cijene, ništa na toj žičari nije spektakularno, Neki idu korak dalje, pa čak i tvrde kako je opasno.
'Monstruozni primjer razaranja, najgore tek slijedi
“Ova velika građevina jako teško se uklapa u prigorske brežuljke u podnožju Medvednice. To je jednostavno preveliki objekt, ima preko 13 tisuća kvadrata, a građevinska čestica ima svega pet tisuća kvadrata”, kazao je za RTL predsjednik Mjesnog odbora Gračani Marijan Kos.
U osudi su jednako složni i stručnjaci.
“To što se vidi na fotografiji užasava ružnoćom. Monstruozna građevina, monstruozno prometno čvorište, primjer razaranja otprije formirane sredine, primjer agresije prema okolišu. Arhitektonski katastrofalno, komentira povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević za HRT-ov portal.
Mladen Jošić, profesor i predstojnik Zavoda za arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu bio je još rječitiji,
"Nedavni prvi prolazak iz grada prema Markuševcu pored donje postaje žičare i njenog parkirališta ostavio me bez riječi. Svjedoci su mi moji studenti koji su bili sa mnom u autu i u obilasku stradalih kuća u Markuševcu. Zatim su mi navirala pitanja jedno za drugim na koje nisam imao odgovore. Poslije bujice negativnih misli rezignirano sam im rekao: tragedija! Tako se ne smije projektirati, a još manje graditi", komentira za HRT-ov portal arhitekt
On objašnjava kako bi se u održivom okolišu trebalo graditi sa što manjim fizičkim (površinom izgrađenosti) i ekološkim otiskom (upotreba materijala koja oslobađa CO2 u atmosferu).
“Novostvoreni prostor oko zgrade donje postaje žičare je neodrživi okoliš i kosi se sa svim principima održivog postupanja i raspolaganja s prostorom. Zauzete asfaltirane površine neuglednih oblika i neprihvatljivih površina parkirališta suprotne su Nacionalnoj razvojnoj strategiji i svim smjernicama održivog razvoja koji provodi EU svojom politikom Zelenog razvoja (Green Deal), a koji RH prihvaća. U ovom slučaju projektanti postupaju s okolišem ili bahato ili s potpunim neznanjem svoje uloge u struci i u provedbi održive razvojne strategije grada i države, smatra Jošić. “U ovim pitomim medvedničkim brjegovima sitnog mjerila punim prirode sada se pojavljuju arogantne zgrade i okoliš nekontekstualnih mjerila i oblika. Ideja da se zgrada penje na zgradu vjerojatno je razumljiva samo projektantima”, komentira Jošić, dodajući: “Prolazak uništenim krajolikom ostavlja bez daha!”
Opasnost od poplava i toplinskih otoka
“Dok se društvo bori da prirodu vrati u grad, da smanji temperaturu okoliša, da se obrani od površinskih poplava zbog nepropusnog urbanog okoliša, betoniranje i asfaltiranje prirodnih dolja i brega ne može se prihvatiti, poručuje.
„Projektanti trebaju čuvati okoliš i graditi zelenu infrastrukturu! Ovaj primjer to ne radi i ne smije biti uzor budućim gradnjama“, zaključuje Jošić, a na pitanje smatra li da bi ova žičara s parkiralištem mogla biti uvod u još goru devastaciju podsljemenske zone, a možda čak i Medvednice, Jošić odgovara: “Nažalost, bojim se da da!”.
Kako u svojoj 'Kumeka' zaključuje Đurđica Klancir: „Bilo bi najkorisnije da film pogledaju oni koji su odgovorni za patologiju koja s Bandićem i bandićevcima sada već traje dva desetljeća u Zagrebu, onima koji su odgovorni za to da su ljudi dovedeni u stanje uvjerenja da je normalno krasti kada si na vlasti. “Kumeka” ne treba gledati kao ruganje onima koji su godinama birali Bandića, onima s dna piramide. “Kumek” bi trebao biti edukacija onima koji su dopustili da bandićevanje postane “normalno”, da vide u što su pretvorili ljude i glavni grad Hrvatske."
Inače, Kumek je od ovog tjedna dostupan na platformi RTL Play Premium.
