Uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, Milan Bandić je protiv svog suparnika najviše karata uložio na "aferu Zlatica", premda je Josipović cijeli slučaj usporedio s kradljivcem auta i pogrešnim parkiranjem.
Večernji list i Poslovni dnevnik tvrde da posjeduju dokumentaciju, te da će se, sudeći prema njoj, Josipović moći teško obraniti.
Lanac potraživanja i sudionika prilično je "začkoljast", a Josipović, njegova supruga i majka imali su u propaloj Komercijalnoj banci depozite u raznim valutama. Zahvaljujući spretnim pravnim manevrima i utjecaju po članstvu u NO u štedionici Zlatica, tvrtki kćeri udruge Posmrtna pripomoć, Josipović je uspio izvući protuvrijednost 138 tisuća tadašnjih njemačkih maraka (nešto više od pola milijuna kuna) štednje svoje obitelji.
Kada je u studenom 1998. banka bila već dva mjeseca u blokadi i nije mogla isplaćivati depozite, Josipoviću je navodno uspjelo ono što drugima nije.
Prema sudskoj dokumentaciji, Josipoviću je to uspjelo s nekoliko uvezanih operacija ustupanja potraživanja. Svoje potraživanje od Komercijalne banke ustupio je štedionici Zlatica. Ona je istog dana sličan ugovor sklopila s bankom. Od banke je preuzela potraživanja prema nekolicini dužnika po neotplaćenim kreditima koje su u Komercijalnoj banci koristili s Posmrtnom pripomoći očito povezane osobe, uključujući i njezina predsjednika Franju Valjka. Tim prijenosima potraživanja obvezu isplate nekoliko štediša Komercijalne banke, među kojima i Josipovićevih (u toj su skupini bili i Pravni fakultet, KD Lisinski, HAK, Posmrtna pripomoć, Gaj grupa i sl.) preuzela je Zlatica, s tim da su se oni obvezali barem polovicu iznosa najmanje tri mjeseca ostaviti kao depozit u toj štedionici. Josipovićevi su u ugovoru dobili prioritet naplate potraživanja.
Banka u stečaju je 2000. godine podnijela tužbu protiv pravne sljednice Zlatice, Banke Kovanice, a 2006. je Trgovački sud proglasio ništavnim sporne ugovore.
Kovanici je naloženo da plati potraživanja uvećana za zatezne kamatama, te se iznos popeo na gotovo dva milijuna kuna.
Kako su riješeni odnosi između Zlatice (Kovanice) i Posmrtne pripomoći, nije potpuno jasno, no Bandić tvrdi da je ceh pao na Posmrtnu pripomoć, koja je tako dvaput isplatila novac, čime su oštećeni klijenti koji su u nju uložili novac.
Josipović tvrdi kako će "jedini efekt biti međusobno vraćanje prava i obveza", dodajući kako je Zlatica (Kovanica) dužna vratiti novac, piše Poslovni dnevnik.
Oprano 7,5 milijuna kuna?
Večernji list Josipovića povezuje s tvrtkom Sagena Marka Vojkovića, s kojim je HDS ZAMP 1999. preselio u Rendićevu ulicu i dijelio prostore. Jedna od tvrtki u vlasništvu Vojkovića, Emporion, navodno je davala usluge elektroničke obrade podataka ZAMP-u, za što je dobivala naknadu u visini 30 posto od naplaćenih ZAMP-ovih naknada.
Te naknade nisu odmah bile plasirane njihovim vlasnicima, odnosno autorima i izvođačima skladbi, nego su u razdoblju od 1999. do 2001. plasirani brojni zajmovi različitim društvima. Sredstva su vraćena tek 2005. godine, a zanimljivo je da za tu godinu ne postoje nikakva financijska izvješća. Josipović tvrdi da to nije bilo moguće iskazati iz tehničkih razloga.
Navodno je preko HDS ZAMP-a iz Grupe Posmrtna pripomoć Sageni isplaćeno 11 milijuna kuna za kupnju Pilane Lučice iz Delnica. Nakon posla sa ZAMP-om, tvrtka Sagena je prenesena u vlasništvo tvrtke s Djevičanskih otoka. Sumnja se na pranje novca od 7,5 milijuna kuna.
Zajmovi u iznosu od 14 milijuna kuna navodno isplaćeni su i osječkoj tvrtki Doseg te 11 milijuna kuna tvrtki Bihemarkent. Svi su zajmovi vraćeni, ali navodno uz dobre provizije.
Josipović je opovrgnuo bilo kakvu povezanost s tvrtkom Sagena Marka Vojkovića, koji je posljednjih godina vodio i propalu adriaticu.net.
Prethodni članci:
arti-201001040237006 arti-201001030001006 arti-201001040392006
