Puštanje na slobodu petorice punoljetnih mladića od sedmorice osumnjičenih za grupno i višekratno silovanje 15-godišnje djevojčice iz Zadra pojačalo je buru u javnosti kao i bijes prema sucu Ivanu Markoviću. Sudac je zbog toga dobio i prijetnje smrću, kako je objavio Županijski sud u Zadru, a potvrdio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
S druge strane njegova odluka da se mladići koji su prema navodima tužiteljstva i policije nekoliko puta silovali maloljetno dijete puste na slobodu s obrazloženjem da nema opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, premda i oni i njihova žrtva žive u istom selu kraj Zadra, gotovo kuća do kuće, potaknula je novi val ogorčenosti prema hrvatskom pravosuđu koji će se u petak izliti na prosvjedu građana u Zadru.
Prebacivanje odgovornosti za silovanje s počinitelja na žrtvu trebalo bi biti neprihvatljivo i u komentarima na društvenim mrežama. Upravo su o tome učili studenti medicine, od kojih su neki kasnije postali i sudski vještaci, u udžbeniku psihijatrije iz '95. gdje se od psihijatra Vladimira Grudena može čitati o poremećajima spolnosti, a u dijelu o izopačenom spolnom ponašanju, na temu silovanja i ovo:
Obrazuju mlade
"Nerijetko ni uloga žrtve nije neutralna. Događa se da se kod žrtava može opservirati izvjestan prešutni pristanak."
Istraživačka novinarka Nataša Škaričić još je 2013. objavila sadržaj poglavlja o silovanju iz tog udžbenika, uključujući i spomenute rečenice. Zato kaže da slučaj iz Zadra nad kojim se javnost sada zgraža ima daleku prošlost.
"Trebalo bi nam biti jasno koliko traje i koliko je duboko ukorijenjena mizoginija u hrvatskom društvu. Slučaj Vladimira Grudena je posebno važan zato što se radi o "uglednom" psihijatru koji je educirao generacije studenata medicine, vjerojatno i sudskih vještaka, i koji ih je educirao upravo na način da dodatno viktimiziraju žrtvu", govori za RTL Direkt istraživačka novinarka Nataša Škaričić.
''Balkanski model'' silovanja
Otišli smo zato i k psihijatru Grudenu koji je svojedobno izjavio da postoji ''američki'' i ''balkanski'' model silovanja.
"Po američkom modelu, silovanje počinje nakon ženinog 'NE' i dalje se ne smije inzistirati, ali ako se preselimo k nama na Balkan, sam čin osvajanja je dio onog 'hoćeš-neću', odnosno ako bi muškarac odmah odustao na ženinom prvom 'NE', on ne bi bio muškarac", govori Gruden.
I u zadarskom slučaju, iako vidi patološko ponašanje sedmorice mladića, ima pitanja i oko žrtve.
"Mi psihijatri uvijek razmišljamo da, ako je netko ušao u takvu situaciju, koliko njoj to služi kao jedna vrsta produkcije, ona je sad na taj način vrlo zanimljiva. Ovo što pričam je grozno, grozno je da se radi o mom djetetu, ali u svakom slučaju trebamo razmišljati što je bilo s njene strane toliko naivno. Što je to za nju značilo, osim što je to za nju bila trauma, pitanje je koliko je to za nju bilo interesantno. To je možda opet grozno što ja govorim, ali mi psihijatri, mi se oko svega pitamo", kaže psihijatar Vladimir Gruden.
Zastario pristup
Neki drugi psihijatri Grudenov pristup iz navedenog udžbenika smatraju zastarjelim, a samo postavljanje spomenutih pitanja vide kao dodatnu traumu za žrtvu.
"U medicini, psihijatriji i psihologiji postoji fenomen sekundarne viktimizacije, kad žrtva po drugi put postaje žrtva. Taj fenomen postoji za mnoge grupe žrtava traume, ali je primarno iskovan za žrtve silovanja. Jer te žene, djevojke, djevojčice, kada na sudu moraju ponovno prolaziti proces u kojem dokazuju da su bile silovane, one se osjećaju kao da su ponovno silovane. U slučaju ove djevojčice kod Zadra, mislim da je taj fenomen nažalost već počeo i bojim se da će imati teške posljedice po njezino duševno zdravlje i u kasnijem životu", smatra Herman Vukušić, također psihijatar.
Pretprošle godine u Hrvatskoj je prijavljeno 61 kazneno djelo silovanja, prošle godine - 56, a u prvih osam mjeseci ove godine čak 41, što znači da se silovanje u Hrvatskoj prijavi svakih šest dana. Slučaj kod Zadra za aktiviste za ljudska prava dobar je povod da se progovori o tome koliko slabo sustav štiti žrtvu.
"Tolika je stigma i uvijek postoji veliki upitnik nad glavama ljudi 'što je to ona možda učinila'. Ispada da su muškarci životinje koji kada vide dobro tijelo naprosto ne mogu odoljeti. Mi kao društvo 'razumijemo' da oni ne mogu odoljeti, a 'ne možemo shvatiti' da žrtva ni na koji način ne može biti kriva. Da smo normalno društvo, žena bi u principu mogla gola hodati cestom, ali da to ne znači da bilo koga zove da se baci na nju i da protiv njezine volje čini što njezinu tijelu", kaže nam Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna.
Kako bi se sve institucije sustava, ali i same građane pozvalo da osvijeste da svi imamo odgovornost mijenjati društvo nabolje, ove subote u 10 sati na Tomislavovu trgu u Zadru ponovno će se podignuti glas - za žrtve.
