Slovenija je svoj dug od 4.8 milijuna eura pokrila vlastitim sredstvima, bez pomoći velike trojke Međunarodnog Monetarnog Fonda, Europske Centralne Banke i Europske Komisije kojima je priblegla Grčka. Spašavanje Slovenskih banaka, većinom u vlasništvu države, objavljeno je u Prosincu 2013, nekoliko mjeseci nakon što je vlada startala plan spašavanja svojih javnih financija.
Očekivalo se da će Slovenija, poznata kao 'Balkanska Švicarska', pasti kao 'sljedeći Cipar' međutim to se nije dogodilo. Slovenska vlada procijenila je da uz pomoć otvorenog tržišta može pokriti dugove. To se i dogodilo. Slovenski ministar Dušan Mramor kazao je kako je za njega bilo bitno da Slovenija zadrži povjerenje međunarodne financijske zajednice, u čemu je i uspio. To je konačno dovelo do vrlo dobrih makroekonomskih rezultata. Sa 'trojkom' bilo bi vrlo teško održati to povjerenje: "Izbjegavali smo sve nepotrebne korake koji bi oštetili BDP-u" - kazao je.
Reforme obrazovnog, mirovinskog i poreznog sustava
Slovenija planira izbalansirati svoj budžet do 2020. godine tako što će prodavati tvrtke u vlasništvu države, reformirati obrazovni, mirovinski i porezni sustav te izmijeniti poslovno zakonodavstvo.
Vlada je uvela 57 mjera za fiskalno pooštravanje, većinom sprečavajući bilo kakvo automatsko povećanje troškova. U privatizaciju će 91 kompanija, a 47 će na prodaju ili djelomičnu prodaju. Trajanje visokog obrazovanja će se skratiti.
Možda usporedba s Grčkom nije primjerena zbog različitog uzroka krize, međutim Sloveniju se može tako usporediti i sa Hrvatskom, navodi Politico.eu.
Hrvatska je nezainteresirana za reforme, izvozi samo 44%
Slovenija je pojačala svoj izvoz, što su omogućile reforme sustava.
“Slovenski izvoz per capita je oko 4,5 puta veći od hrvatskog ” kaže Hrvoje Stojić, ekonomski direktor Hypo Alpe Adrie u Zagrebu. “Slovenija je privlačnija investitorima zbog predosti koju daje konkurentnost i mogućnost rasta poslovanja”, govori Stojić. Hrvatska je, s druge strane, nezainteresirana za reforme. Slovenski izvoz čini 77 posto BDP-a, a Hrvatski tek 44 posto. Slovenija je i bolje iskoristila EU sredstva.
Politizacija bankarstva dovela do krize
Stojić upozorava da se vlasti u Sloveniji nerado odriču državnih kompanija i banaka, ili udjela u njima, što odbija investitore. To ne govori u prilog o navodnoj depolititzaciji bankarskog sektora, što je i dovelo Sloveniju do krize.
