Skandal je izbio u srijedu kad su hrvatski mediji objavili transkripte koji pokazuju da su se slovenski arbitar i slovenska diplomatkinja dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.
Član arbitražnog suda Jernej Sokolec i opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže Simona Drenik u međuvremenu su dali ostavke, a sud je nakon toga objavio da će nastaviti postupak kad se popuni njegovo mjesto.
U međuvremenu se oglasio arbitražni sud i poručio da nastavljaju s radom kada Slovenija imenuje novog predstavnika. Više možete pročitati OVDJE.
Vlada piše pismo
U hrvatskoj vladi smatraju da je to formalan, "tehnički" odgovor na situaciju kad sud ostane bez jednog arbitra, a da nije progovorio o biti. Stoga će mu u petak poslati pismo u kojem će obrazložiti najnovije događaje, dostaviti sve linkove na sporne snimke i transkripte razgovora slovenskih dužnosnika.
"Idealno bi bilo da se sud, kad primi naš podnesak, sam zapanji, zgrozi i raspusti, da kaže - 'Mi u tome više ne želimo sudjelovati'", rekao je izvor. "Kako možemo očekivati zakonitu odluku u skladu s (arbitražnim) sporazumom i pravilima postupka?", upitao se.
Hrvatskoj da zaštiti svoje interese
U Banskim dvorima kažu da sud ima "kratak rok za djelovanje" i odgovor očekuju prije izvanredne sjednice Hrvatskog sabora koju su zatražili vlada i nekoliko parlamentarnih stranaka.
"Ako to ne učini, onda je na Hrvatskoj da zaštiti svoje interese", istaknuo je izvor, ne isključujući mogućnost povlačenja iz Arbitražnog sporazuma potpisanog sa Slovenijom 2009.
Stavi li se sporazum izvan snage, Hrvatska i Slovenija vraćaju se na stanje prije 2009. s privremenim režimom razgraničenja koji može trajati beskonačno.
Moguć je i izlazak stranaka pred stalno sudsko tijelo poput Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, što je Hrvatska ranije predlagala, ali za to je potrebna suglasnost druge strane, upozoravaju u vladi.
Postupak težak 29 milijuna kuna
Potpisivanjem Arbitražnog sporazuma 2009. deblokirani su hrvatski pristupni pregovori s EU-om, koje je Slovenija zaustavila zbog neriješene kopnene i morske granice.
Od veljače 2013. do studenoga 2014. obavljena su tri kruga razmjene pisanih podnesaka, a početkom lipnja 2014. održana je i usmena rasprava.
Arbitražni je postupak dosad stajao više od 29 milijuna kuna, a prije izbijanja skandala odluka suda očekivala se u prosincu.
