Premijer i predsjednik HDZ-a AndrejPlenković verbalno se sukobio s nekadašnjim premijerom i aktualnim predsjedničkim kandidatom ZoranomMilanovićem na temu uspjeha u karijeri te ustvrdio da je napravio više od Zorana koji zato "ima komplekse na tu temu".
Ali, već prvi pogled na biografije dvojice političara sugerira da im karijere i nisu bitno različite. Samim time, Milanovićeva optužba, koja je i "zakuhala" stvari, ne stoji. Kao ni Plenkovićev odgovor na nju.
"Plenković je karijerist, a ne istinski HDZ-ovac", kazao je Milanović, na što je Plenković odgovorio:
"Čini mi se da on (Milanović) ima kompleks, kompleks poraza. Pa ga očito plasiranjem dezinformacija, laži i tračeva hrani kroz par svojih trbuhozboraca s lijevog spektra, da bi onda oni s krajnje desnice meni to bacali kao kritike. Ja sam se na to navikao, ne opterećuje me, ne zanima me."
Karijera Zorana Milanovića (52, Zagreb) - vrhunac doseže 2011.
Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1985. i bio odličan student te dobio Rektorovu nagradu. Na Flamanskom je sveučilištu u Belgiji magistrirao pravo, a u Bruxellesu završio je postdiplomski studij europskog i komparativnog prava. Nakon stjecanja akademske titule 1993. zaposlio se na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Odmah nakon toga po preporuci Ivana Šimonovića zaposlio se u Ministarstvu vanjskih poslova, u čemu mu uvelike pomaže znanje francuskog i engleskog jezika. Brzo je napredovao pa 1996. postaje savjetnik u hrvatskoj misiji u NATO-u i Europskoj uniji u Bruxellesu, a 1999. ulazi u SDP.
Bio je pomoćnik ministru vanjskih poslova Toninu Piculi od 2002., a od 2003. po želji premijera Ivice Račana počinje raditi u stranci. Predsjednik SDP-a postaje 2007., premijer postaje četiri godine poslije. Na čelu Vlade ostaje sve do 22. siječnja 2016. Ove godine objavio je kandidaturu na predsjedničkim izborima.
Karijera Andreja Plenkovića (49, Zagreb) - vrhunac doseže 2016.
Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1988., a diplomirao je 1993. Tijekom studija volontirao je u Promatračkoj misiji Europske zajednice 1991. godine. U to je vrijeme sudjelovao u radu Europske udruge studenata prava da bi 1991. postao predsjednik Europske udruge studenata Zagreb, a godinu dana poslije i predsjednik ELSA-e za cijelu Hrvatsku i 1993. predsjednik Međunarodnog odbora sa sjedištem u Bruxellesu. Dok je odrađivao staž za Europsku pučku stranku, boravio je 1993. i 1994. u hrvatskoj misiji koju je tada vodio veleposlanik. Magistrirao je međunarodno javno i privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Govori engleski, francuski i talijanski jezik, a sporazumijeva se i na njemačkom jeziku.
Od 1994. radi u Ministarstvu vanjskih poslova kao stručni suradnik u Upravi za multilateralne poslove, voditelj je Ureda zamjenika ministra, Odjela za analitiku. Od 1997. do 2001. bio je savjetnik ministra, nacionalni koordinator za Srednjoeuropsku inicijativu, član Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju RH s EU te načelnik Odjela za europske integracije.
Od 2002. do 2005. bio je zamjenik šefa Misije RH pri Europskoj uniji u Bruxellesu, a od 2005. do 2010. zamjenik veleposlanika RH u Francuskoj. Od 2010. do 2011. radio je kao državni tajnik za europske integracije, a član HDZ-a je od 2011., kad aktivno ulazi u politiku. Profilirao se u Europskom parlamentu, gdje je na raznim pozicijama bio od 2012., a vrhunac boravka u njemu zbio se 2014. kada postaje zastupnik. Ujedno, bio je i predsjednik parlamentarnog Odbora za odnose s Ukrajinom, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, član Odbora za ustavna pitanja, proračun i ribarstvo, član Izaslanstva za odnose s Marokom, član parlamentarnih skupština Euronest i Unija za Mediteran.
Za predsjednika HDZ-a izabran je u rujnu 2016., a mjesec dana poslije postaje premijer.
Sličan put i politička karijera
Kao što je vidljivo, i Plenković i Milanović imaju sličan put, kako po pitanju edukacije, tako i poslovne te političke karijere. Razlika je u tome što se stariji Milanović odlučio ranije na aktivniju političku karijeru, dok je Plenković više interesa vidio u vanjskoj politici, odnosno Europskoj uniji. Zato je poveći dio karijere proveo u Bruxellesu pa kad je ocijenio da na tom polju ima ostvarenmaksimum, vratio se u Hrvatsku te otkrio ambicije vođenja stranke, odnosno, države. Milanoviću je 2007. malo nedostajalo da također odmah nakon preuzimanja stranke osvoji izbore, i to u dobi od 40 godina. Ali, velike greške, i njegove, i SDP-ove, onemogućile su ga u osvajanju parlamentarnih izbora te godine pa se morao strpjeti do 2011.
Recite nam u anketi svoje mišljenje o karijerama dvojice hrvatskih premijera.
